Portret kao odsjaj duha

Portret kao odsjaj duha

0 2507
Slikar Vladimir Veličković 1979 - Fotografija Dragiše Radulovića

Kada prođe vreme, onda u kolektivno sećanje ostaju portretne fotografije po kojima pojedine umetnike pamtimo i prisećamo se njihovog dela, lika i karaktera. Fotograf koji je ostavio veliki trag u srpskoj portretnoj fotogrfiji je Dragiša Radulović, MF FSJ iz Beograda koji će biti gost Fotografskog kluba Vojvodina u utorak 13. septembra 2016. godine od 20 časova. Više je od šezdeset godina u fotografiji Dragiša Radulović „arhivar“ tuđeg i sopstvenog vremena, u kome se nestvarno meša sa stvarnim, u kome fotografski portret nadilazi autora, i postaje ikona (produhovljena slika) koja nas podseća na ljude i na neko prošlo vreme, mahom umetnike koje poznavao.

Portret Momčila Antonovića 1962 - fotografija Dragiše Radulovića
Portret Momčila Antonovića 1962 – fotografija Dragiše Radulovića

„Radulovićevo fotografsko stvaralaštvo donekle osvetljava još jedna osobina. Nema u njegovim portretima ničeg iščašenog, usiljenog, niti povišeno artificijelnog. Pogled na njegove junake, ličnosti sa srpske kulturne scene, uvek je iskren, blizak, čak i onda kada bi se, uz manje ili veće zahvate, mogao prilagoditi zahtevima estetizovane slike. Dragiša Radulović i te kako ume da napravi i takvu sliku, ali tom zahtevu ne robuje. Otuda toliko poverenje gledaoca u sadržaj njegovih fotografija. Treba voleti baš tu njegovu crtu, tu normalnost pogleda“ – piše Goran Malić MF FSS o Dragišinom radu.

Slikarka Ljubica - Cuca Sokić  1991- fotografija Dragiše Radulovića
Slikarka Ljubica – Cuca Sokić 1991- fotografija Dragiše Radulovića

Ambijentalni portret je karakteristika najvećeg fotografskog stvaralaštva Radulovićevog, ali nije samo to. Početkom šezdesetih akt fotografija i foto-grafika su bili oblasti interesovanja koje istraživao, ali je iskra u oku i mimika lica koja otkriva karakter i dušu portretisanog, preuzela primat. Upornost i strpljenje, nenametljivost i nonšalancija u njegovom karakteru, sticala je poverenje mnogih umetnika (slkara, vajara, grafičara, romanopisaca, pesnika i dr) pa su mu oni otvorili dušu na trenutak, razotkrivši njenu tajnovitost.

Atmosferu prostora ateljea, i slobodu koju umetnik ima u prostoru u kojem se najbolje oseća, njegovu opuštenost, Dragiša prenosi na fotografiju. Čekajući pravi trenutak da se stopi ambijent sa modelom, osvetljenje sa mimikom, pokretom, gestom, on izvlači emociju na površinu, pri tome ne pretvatajući je u atraktivnost trenutne ekspresije koja se brzo zaboravlja, već traži izraz koji će nadići vreme, i sve promene koje ono donosi. Dragiša uspeva da izvuče na čistinu umetnikov karakter, koji se često skriva iza njegovog umetničkog dela.
On je svestan značaja koje donosi vreme fotografiji i pažljivo osluškuje i interesuje se za umetničko stvaralaštvo portretisanih, kako bi i u tome pronašao neku karakternu crtu portretisanih umetnika koju će predstaviti na portretnoj fotografiji.

Slikar Ljuba Popović 2009 - fotografija Dragiše Radulovića
Slikar Ljuba Popović 2009 – fotografija Dragiše Radulovića

Svestan je i značaja dokumentarnosti događaja iz sveta umetnosti, emocija koje se ispoljavaju u susretima umetnika, pa i te trenutke Radulović beleži. Na velikoj retrospektivnoj izložbi stvaralaštva Dragiše Raduloviča u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ marta 2016. godine u Beogradu jedan značajan deo su bile i takve fotografije. Prisećanja posetioca starije generacije i neizbežna pitanja: „Gde je to?“ „Da li ta galerija još postoji?“ „Kada je to snimljeno?“ „Bila su to zlatna vremena za umetnost.“, „E pa nisam ni znao da postoji ta fotografija.“ – potvrđuju značaj koje imaju takve fotografije kao dokument, čega je i fotograf svestan.

Grafičar Slobodan Knežević  2009 - fotografija Dragiše Radulovića
Grafičar Slobodan Knežević 2009 – fotografija Dragiše Radulovića

Čini se da je davno započeto portretisanje misija koja traje celog života, i koju Dragiša neće nikada završiti, već će samo kolekciju dopunjavati novim portretima mlađih umetnika. Svaka nova izložba može biti deo ove velike kolekcije koji je prolagođen mestu i karakteru izložbe, i nekim zajedničkim imeniteljima portreta, koje svaka izložba želi da predstavi posmatraču.

Pozivamo sve ljubitelje fotografije da dođu na predstavljanje Dragiše Radulovića u Fotografskom klubu Vojvodina. Predavanje je besplatno, ali je zbog ograničenog broja mesta obavezno prijavljivanje na e-mail office@fkv.rs, najkasnije do utorka u 15 časova.Predavanje je u Bulevaru oslobođenja 22 Novi Sad (vidi na sajtu u kontaktima mapu)

BIOGRAFIJA:

Portret Dragiše Radulovića
Portret Dragiše Radulovića

Dragiša Radulović, rođen u Čačku 1936. godine, diplomirani inženjer elektrotehnike bavio se strukom do penzionisanja. Fotografijom počeo da se bavi u gimnaziji 1954g, a izlaganjem od 1959. godine, samostalno i u okviru svoga kluba ELEKTROMAŠINAC i Foto-kino saveza Jugoslavije i Srbije.
Učestvovao je na više od 150 izložbi i Salona fotografije u zemlji i inostranstvu i na njima dobio 44 nagrade i pohvale za pojedinačne radove i kolekcije. Održao i 17 samostalnih izložbi.
Za višegodišnji rad na širenju fotografije, kao predavač i instruktor , organizator izložbi, akcija i predavanja, član mnogih žirija, nagrađen je bronzanom plaketom “Boris Kidrič”, kao i brojnim diplomama.
Od 1962. godine do današnjih dana sarađuje sa štampom, izdavačkim kućama, institutima, muzejima (MPU, Narodni muzej,), galerijama (SANU, KC ,“Cvijeta Zuzorić”, “Stara kapetanija”, ULUS), domovima kulture, društvenim organizacijama i nizom umetnika.
Ima zvanja Majstor jugoslovenske i srpske fotografije, AFIAP, član ULUPUDS-a po pozivu.

Adresa: Ratka Mitrovića 179, Beograd,
tel. 011 23 160 39
e mail: dragi.radulovic@yahoo.com

Samostalne izložbe

• MORAVA 1960, Čačak 1960.
• ADA 1962. (50 fotografija) u DK Vuk Karadžić u Beogradu 1962.
• ZELENI POJAS ĐERDAPA, (73), Kladovo 1969. i Dom omladine, Beograd 1970.
• Kolekcija fotografija, (30), Salon fotografije, Beograd 1975.
• 10 GODINA OTVORENOG GRAFIČKOG ATELjEA, (64), Biblioteka grada Beograda, 1990.
• UMETNOST I FOTOGRAFIJA, (78), DK Kovin, 2003.
• PORTRETI UMETNIKA, (50), Lazarevac, 2003.
• UMETNOST I FOTOGRAFIJA, Banatski Brestovac, 2003.
• ŽIVOT UMETNIKA, portreti (1962-2004), (56), KC Beograd, galerija ARTGET, 2004.
• ŽIVOT UMETNIKA, portreti (1962-2005), (76), Dom kulture Čačak, 2005.
• FOTOGRAFIJA I UMETNOST, Retrospektiva 1959-2009, Narodni muzej Čačak, 2009.
• PORTRETI UMETNIKA, portreti (1985-2010), (18), Galerija beogradske tvrđave, 2010.
• PORTRETI UMETNIKA, portreti i susreti, (58), Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića, Novi Sad 2010.
• PORTRETI UMETNIKA – IZBOR FOTOGRAFIJA 1962-2010, (60), Kulturni centar Laza Kostić, Sombor, 2010.
• 75 g. FLU – PORTRETI PROFESORA, (30), MUZEJ CEPTER, BEOGRAD 2012.
• ZAGLEDANjE U SUŠTINU- PORTRETI 1962-2014, (64), Banatski Brestovac, 2015.
• ISKRICE DUHA – ODSJAJI DUŠE, Retrospektiva 1954-2016. (232), Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, 2016.

Značajnije kolektivne izložbe i nagrade

• 20. OKTOBAR 1962, nagrada Kulturno prosvetne zajednice Beograda za najbolju fotografiju na izložbi
• Savezna izložba, Sarajevo 1962. druga nagrada za kolekciju
• Republička izložba BiH, 1962. druga nagrada za kolekciju
• Republička izložba Srbije 1962. druga nagrada
• Izložba PMF, Beograd, 1962. prva nagrada
• ČOVEK I MORE , Zadar, 1963.
• Foto Evropa, 1963.
• Upsala, 1963, diploma
• Studentski grad, 1963. prva nagrada
• Međunarodna – Beograd 1963. i 1968.
• Savezna kolekcija u DR Nemačkoj, 1963.
• Republička Srbije, 1963. pohvala za kolekciju
• Kup fotografije, 1965. i 1967.
• Singapur, 1966.
• Zagreb salon, 1968. i 1969. druga nagrada
• Berlin, 1968. treća i četvrta nagrada
• Salon Maglaj, 1968. treća nagrada
• Doboj, 1969. prva nagrada
• Sarajevo, 1970.
• 150 GODINA FOTOGRAFIJE KOD SRBA, Beograd, SANU i MSU 1990. Pet izloženih fotografija itd.

Tekst napisao:

Milovan Ulićević

SIMILAR ARTICLES

0 1805