Tags Posts tagged with "Milovan Ulićević"

Milovan Ulićević

0 1468

U Fotogafskom klubu Vojvodina predstavljamo Željka Đurića sveštenika iz Smedereva, Majstora fotografije FSS i pesnika, u utorak 9. oktobra 2018. godine od 20 časova. Tim povodom u prvom delu ovog fotografskog druženja, promovisaćemo njegovu nedavno izdatu knjigu pesama i fotografija „Senke kad im vreme nije“, a u drugom delu autor će održati i predavanje „Ontološke razlike u fotografiji i ikoni“

Senke kad im vreme nije -  naslovna korica knjige
Senke kad im vreme nije – naslovna korica knjige

Knjigu pesama „Senka kad im vreme nije“ u kojoj je fotografija ravnopravno zastupljena sa poezijom, kao kao ravnopravni stvaralački deo jedne knjige, od jednog autora, Željka Đurića. Čitajući knjigu postavljamo sebi pitanje da li je pesma opevala fotografiju na sledećoj strani, ili je pak fotografija ilustorovala pesmu na predhodnoj strani, i ne možemo naći jednoznača odgovor, jer koncept nadilazi primarnost jednog nad drugim. Zato prolazimo kroz oba stvaralačka dela na razne načine, kroz metafore stiha, i kroz igre senki koje grade i pobuđuju emocije i razmišljanja, ali sa istim ciljem da oplemene čoveka koji drži knjigu, i dok od strane do strane menja ulogu od gledaoca ka čitaocu, i obrnuto.

Episkop kruševački David Perović ističe u pogovoru: „Svima nam je potreban pesnik – čovek i sačovek – iste krvne grupe sa našom, istoga DNK i istih krvnih delikata sa našim. Tek takvome pesniku mi ćemo priznati da govori u naše ime, da zastupa naše interese, interese nesavršenih ljudi i grešnika sa potrebom za popravkom, pokajanjem i ispovedanjem. Upravo takvi pesnici valjaju svoj um kroz trnjak ličnih i naših pogrešaka i grehova, i grizu svoj jezik zbog svih muka što nas snalaze u podnebesju. Oni kao takvi traže i nalaze oddiha i za sebe i za nas, oni drže očesa i ušesa duše širom otvorenim, te mi ostali bolje vidimo i čujemo. Božiji svet kao pregolemo čudo baš je pesnicima i molitvenicima dat u ruke; oni da ga opevaju, molitveno brane i božanskom Piitisu i Pantokratoru prinose.

Nesvakidašnjost knjige poezije Svet koji nestaje svet koji nastaje (kao i prethodne knjige poezije Talasi) sveštenika Željka Đurića, bogoslova, pesnika i majstora umetničke fotografije ogleda se i u njenom binarnom i paralelnom sloju tema i tematskih ciklusa. Taj njen sloj jesu fotografije, pomoću kojih se ove pesme mnogo više tumače negoli ilustruju. Na taj način je postignuto da knjiga, prepuna logografija i piktografija, postane vreme-prostor jedne sonorografije neustrašivog i iskrenog pesničkog bića i ispovednog žića pesnika Željka Đurića. U tim svojim prilikama, kao i tokom svojih raznovrsnih neprilika i iskušenja on stvara polje pesničko-fotografske energije visoke frekvencije i krupnoga zrnevlja. Plodovi toga ulaganja su vidljivi, i sada se oni pred nama eto umnožavaju.“

Slikar i vajar Milan Tucović piše u pogovoru o ovoj knjizi: „U vremenu kad svi gledamo u strahu od pogubljenog identiteta da se sklonimo u nekakva odlikovanja, u nekakve odore, u nekakve uniforme, zaslužena priznanja i time ozidamo nekakav zid oko sebe, da se naša golotinja ne vidi, Željko uporno svoju mantiju odlaže. Odlaže sve ono što bi u početku ulivalo neko strahopoštovanje, nekakav respekt, i tako ogoljen dolazi među nas. Donosi nam svoje fotografije, svoje pesme, svoje padove, svoje strahove izlaže pred nama. Govori o snu, o putovanju, postavlja pitanja da li je putovanje uopšte moguće. Jednostavno ne dozvoljava da mi u njemu vidimo mudraca, da pomislimo da on zna sve odgovore. Dolazi među nas iznova nešto počinjući. Počinjući poeziju, počinjući fotografiju, počinjući asamblaže… Što se tiče njegovih fotografija mene je uvek impresionirala ta dvosmislenost, pomalo crnotalasna sumnja. Često je kao sveštenik u prilici da ljude prati na nekakva putovanja. Kad snima oronule, stare kuće, bicikle, kao da postavlja tu sumnju da je put uopšte moguć. Kad neko ko ima iskustvo sveštenika postavi tako radikalno pitanje takvu sumnju, onda vi u stvari doživite svu težinu tog pitanja. Ne nudu jeftine i lake odgovore, odgovore koji bi nas držali u lepršavom stanju.“

Pozivamo sve ljubitelje fotografije da prisustvuju ovoj promociji knjige i predavanju o fotografiji koje će se održati u Bulevaru oslobođenja 22. Posle predavanja možete kupiti knjigu po ceni od 500din. Članovi Fotografskog kluba Vojvodina imaju specijalni popust od autora Željka Đurića od 20% na knjigu „Senke kad im vreme nije“ koju promovišemo u klubu.
Zbog ograničenog broja mesta obavezna je prijava na email: office@fkv.rs

Biografija:

ŽELJKO ĐURIĆ

Portret Željko Đurića
Portret Željko Đurića

Član ULUPUDS-a od 2014.
Od 1996. je počeo da se bavi fotografijom a od 2006. godine da aktivno izlaže svoje radove.
Zvanje Majstora fotografije u Foto Savezu Srbije stiče 2013. godine.
Do sada je učestvovao na preko 180. kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu i dobio preko 60. nagrada i 100. priznanja, diploma i zahvalnica.
Sačinio i organizovao 12. samostalnih izložbi.
Štampano mu je pet samostalnih knjiga foto-poezije:
„Talasi“, izd. Narodna Biblioteka Smederevo 2007. “ Svet koji nestaje i svet koji nastaje“, izd. Akademija SPC za živopis i konservaciju Beograd 2008. „Slepi vo i druge pesme“, izd. Akademija SPC za živopis i konservaciju Beograd 2010.
„Krug“, izd. Meridijani Smederevo 2013. „Senke kad im vreme nije“, izd. Crkva Uspenja Smederevo 2018. i nekoliko fotomonografija:
• Vreme teatra, izd. Helicon Publishing Banatski Brestovac 2011.
• Indija dva pogleda, (koautor sa Zoltan Bisak) izd. Helicon Publishing Pančevo 2015.
• Za život sela izd. Crkva Uspenja Smederevo 2017.

Pripremio: Milovan Ulićević

0 1448
Dani akt fotografije 2018 : plakat Marina Deli

Dani akt fotografije – Novi Sad 2018. je međunarodna fotografska manifestacija koja se drugi put održava u Novom Sadu i Srbiji i koju organizuje Fotografski klub Vojvodina iz Novog Sada. Ona u svom programu objedinjuje ove godine izložbe akt fotografije, treću po redu međunarodna radionicu akt fotografije, predavanja na temu akt fotografije, predstavljanje foto-monografija na temu kreativne akt fotografije, druženja fotografa, foto-izlete. Dani akt fotografije se održavaju od 27. jula do 7. avgusta 2017. godine u Novom Sadu.

Misija foto-festivala „Dani akt fotografije“ (DAF) je da sačuva umetnost i kreaciju u prikazivanju lepote, čulnosti ljudskog tela i edukuje mlade fotografe kako da se oslobode vulgarnosti i šunda u svojim idejama i vizijama pri stvaranju akt i erotske fotografije, kao i da ispolje svoju ličnost na kreativan način. U doba sveprisutne internet komunikacije prikazivanje nagog tela pripada najosetljivijoj oblasti po ličnost. Zato Fotografski klub Vojvodina moć fotografskog medija usmerava ka pravim vrednostima i umetnost podiže na pijadestal koji treba da ima i zaslužuje u savremenom svetu, boreći se protiv sveopšte komercijalizacije fotografije ljudskog tela.

Dani akt fotografije 2018 : plakat Marina Deli
Dani akt fotografije 2018 : plakat Marina Deli


PROGRAM FOTO-FESTIVALA „DANI AKT FOTOGRAFIJE“
:

Petak 27. jul 2018. godine

19:00 Otvaranje foto-festivala „Dani akt fotografije“ – Novi Sad 2017
19:30 Otvaranje samostalne izložbe akt fotografija „Nakon ljubavi“ Stijepa Brbore, iz Dubrovnika Hrvatska – Galerija „Dvorac Eđšeg“ Antona Čehova 4 Novi Sad
20:30 Predavanje za polaznike akt radionice – Janoš Eifert iz Budimpešte Mađarska, FKV Bulevar oslobođenja 22 Novi Sad

Subota 28. jul 2018. godine

8:00 Prvi deo praktičnog rada na fotografskoj akt radionici pod nazivom „Telo i pokret“
11:00 Predavanje za polaznike mentor akt radionice „Dekonstrukcija akt fotografije“ -prof. Vladimira Tatarevića, iz Beograda Srbija, FKV Bulevar oslobođenja 22 Novi Sad
15:00 Drugi deo praktičnog rada na fotografskoj akt radionici pod nazivom „Telo i tekstura u prirodnom okruženju“
19:30 Otvaranje samostalne izložbe akt fotografija „Razotkrivena“ Dejana Dizdara, (Aškelon, Izrael) u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, Dunavska 37 Novi Sad

Nedelja 29 jul 2018. godine

8:00 Treći deo praktičnog rada na fotografskoj akt radionici pod nazivom „Akt u enterijeru“
13:00 Analiza fotografija učesnika radionice i proglašenje najboljeg rada
15:00 Podela sertifikata svim polaznicima i nagrada najboljim polaznicima radionice
17:00 Predstavljanje foto-monografije Janoša Eiferta
19:30 Otvaranje samostalne izložbe akt fotografija, Gorana Kukića iz Sarajeva, Bosna i Hercegovina, Galerija za mlade „Macut“ , Sutjeska 2 Novi Sad (prvi sprat SPC Vojvodina, ulaz od suda)

3. MEĐUNARODNA AKT RADIONICA – PRIJAVLJIVANJE

U okviru Dana akt fotografije -Novi Sad 2018 (DAF 2018)održava se treća međunarodna akt radionica. Mentori ovogodišnje radionice su Janoš Eifert iz Budimpešte i prof.Vladimir Tatarević iz Beograda

Janoš Eifert: Rođen je u Vašaršelju u Mađarskoj a živi u Budimpešti. Jedan od poznatijih predstavnika i uticajnijih osoba svoje profesije i umetnosti kod kuće i u inostranstvu. Njegov rad ne može biti podveden pod određeni stil, jer on isprobava različite pristupe. On je svestran, osvežava svoju umetnost neprestano i pronalazi eksperimentalne forme. Njegova slava je bazirana na fotografijama različitih tema kao što je ples, akt, priroda i promenjena fotografija. On radi kao predavač, izvođač, specijalozovan pisac i ekspert. Imao je 160 samostalnih izložbi, osvojio je 168 nagrada, priznanja i diploma. Ima ogromnu kolekciju fotografija izloženih u 33 države. Njegove fotografije, fotoreportaže i članci se redovno objavljuju u specijalizovanoj štampi i magazinima kod kuće i u inostranstvu, u knjigama i publikacijama, u elektronskim medijima. Njegove fotografije si korišćene kao scene i scenografije u pozorištu kao i u filmovima i nekoliko televizijskih programa i serija. Napisao je uvode, predgovore nekolicini fotoalbuma i kataloga izložbi, otvarao je izložbe i održavao performanse, objavljujući njihove napisane verzije.

Vladimir Tatarević: Rođen je u Beogradu. Diplomirao je na Fakultetu primenjenih umetnosti, Univerziteta umetnosti u Beogradu, odsek-grafika, atelje-fotografija. Nakon završetka studija dve godine je radio za ’’Trans Ocean Photos’’ i obišao oko trideset zemalja. Od 2000. do 2002. godine živeo je u Atlanti i radio kao fotograf za različite kompanije. U Atlanti je 2002. godine osvojio i prvu nagradu na nacionalnom takmičenju ’’Life Touch’’. Iste godine vratio se u Beograd gde je nastavio karijeru kao slobodni umetnik. Pet godina kasnije je magistirirao na Fakultetu primenjeih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu, gde danas u zvanju vanrednog profesora predaje fotografiju. Do sada je imao petnaest samostalnih izložbi i učestvovao je na nekoliko internacionalnih izložbi. Njegovi radovi objavljivani su u prestižnim časopisima kao što su, , National Geographic,Men’s Healt,Cosmopolitan. Zajedno sa dr. Dubravkom Lazić, autor je udžbenika za nastavu fotografije.

Prijavljivanje za radionicu:

Za radionicu se mogu prijaviti svi zainteresovani fotografi koje zanima akt fotografija bilo da su početnici ili fotografi sa iskustvom. Prima se 16 polaznika koji će raditi u dve grupe. U okviru radionice su i teoretska predavanja o akt fotografiji koja drže naši mentori. Pošto je jedan mentor iz Mađarske nije potrebno poznavanje mađarskog ili engleskog jezika jer se sve simultano prevodi na srpski jezik.

Prijavljivanje je do 25 jula 2018. godine i možete se prijaviti na email: fotografski.klub.vojvodina@gmail.com

Za radionice se plaća kotizacija koja iznosi 6000 dinara i uplaćuje se na račun kluba koji ima na sajtu a dobićete ga i u emailu za potvrdu vašeg prijema. Članovi Fotografskog kluba Vojvodina i Mensa Srbije imaju popust od 10% na kotizaciju.

Polaznici iz inostranstva trebaju da se dogovore sa organizatorom oko smeštaja.

Zbog ograničenog broja mesta prioritet imaju oni koji se prvi prijave za radionicu.

Sva pitanja vezana za Dane akt fotografije i radionice akt fotografije u okviru ove manifestacije možete dobiti na email: fotografski.klub.vojvodina@gmail.com ili office@fkv.rs ili na telefon: +381-63-580610 (isti broj je i za viber)

0 1556
Dragodol - Milan Marković

U Fotografskom klubu Vojvodina u utorak 26.06. 2018. u 20h gostuje Milan Marković MF FSS iz Valjeva. Pozivamo sve ljubitelje fotografije na ovo izuzetnu fotografsku prezentaciju višedecenijskog umetničkog i izlagačkog delovanja Milana Markovića. Jedan od najaktivnijih majstora fotografije je u Foto savezu Srbije, koji je na FIAP-ovim i domaćim salonima fotografije čak devet puta bio na čelu liste najuspešnijih i najaktivnijih autora, na takmičarskim izložbama u Foto savezu Srbije.

Zimski pejzaž 34 - Milan Marković
Zimski pejzaž 34 – Milan Marković

Prvi uspesi su vezani za fotografije iz života običnog čoveka gde je Milan Marković jednostavnim kroki skicama prikazivao srpskog seljaka i njegovu svakodnevnicu praveći izlete i u folklorne teme.

Zimski pejzaž 40 - Milan Marković
Zimski pejzaž 40 – Milan Marković

„Markovićevi rakursi su prizemniji i ljudskiji. On nije voajer skrivenog pogleda odozgo, sa strane, već je mnogo bliže seljaku kojeg njiva i satire i hrani, licem u lice, onda kada nije na njivi, kada zaigra i zapeva, kada pije i jede, svađa se i kocka, trguje i tuguje, kada je „svoj“ čovek“ kaže u prikazu Markovićeve izložbe „Slike sa vašara“ iz 1989 godine, poznati fotografski edukator, majstor fotografije Đorđe Bukilica, EFIAP

Zimski pejzaž 30 - Milan Marković
Zimski pejzaž 30 – Milan Marković
Ljuboviđa - Milan Marković
Ljuboviđa – Milan Marković

Osvojio je i prve nagrade na nekada prestižnim fotografskim izložbama „Paunovo pero“ u Gospođincima, „Žisel“ u Omoljici, „Čovek i nafta“ u Novom Sadu, sa fotografijom na kojoj je crkva u Sefkerinu na izložbi „Čovek protagonista 20 veka“ u Španiji je prikazana sa najboljim fotografijama XX veka, prethodno osvojivši FIAP-ovu medalju. Tada su su se takve medalje mnogo teže dobijale nego danas, jer je broj izložbi bio manji nego danas, kao i broj dodeljenih nagrada, a autentičnost fotografskog viđenja veća, jer nije bilo uticaja interneta i društvenih mreža, koji skraćuju „vek trajanja“ i pamtljivosti današnjih fotografija.

Šumarak - Milan Marković
Šumarak – Milan Marković
Dragodol - Milan Marković
Dragodol – Milan Marković

Milan je i veoma uspešan fotografski organizator i promoter bez čijeg angažovanja se mnogi fotografski značajni događaji ne bi ni održali ili ne bi dobili pravi značaj kao onda kada Milan pomogne svojim umećem i znanjem. Tako se i izložba planinske fotografije u Bačkoj Topoli dugo godina održala zahvaljujući njegovoj organizatorskoj pomoći. Član je Foto-kluba „Valjevo“ čije aktivnosti dugo godina osmišljavao.

Ptice Ivanova - Milan Marković
Ptice Ivanova – Milan Marković
Bela kuća - Milan Marković
Bela kuća – Milan Marković

Pošto je i strastni planinar, ljubav prema prirodi je sve više okretao i u fotografiji prema pejzažu. Tu on fotografiše najviše svoju najbližu okolinu Maljena, Divčibara, Valjevskih planina ali i drugih „planinskih lepotica“ Srbije.

Mir - Milan Marković
Mir – Milan Marković

Markovićeve pejzaže možete lako prepoznati na izložbama. Odlikuje ih besprekorno izgrađen osećaj za crno-beli ton bilo da je analogna ili digitalna fotografija. Pripada „staroj školi“ pejzaža, u kojoj su dobro definisani tonovi, voluminozni oblici, perfektan crno-beli ton snega, kakav se retko viđa na domaćim izložbama, čak i danas u doba „svemoćnog“ fotošopa. Ali ono što je najveća osobenost, je čvrsta, jednostavna i pitka kompozicija običnog planinskog motiva u kojoj postiže savršenstvo. Motiv svojom likovnošću pleni sa fotografija često više nego kada se nađemo pred tim motivom u stvarnosti. Stroga mu je geometrija na fotografiji, uzdržano potenciranje ekspresije širokougaonog objektiva, ili pak „prisilno lepljenje“ jakim teleobjektivom. Ta doza nenametljivosti i prirodnosti i maloj vidljivosti anomalija fotografske opreme na njegovim fotografijama su posebna crta, koju pronalazim da potiče iz samog karaktera ličnosti. Tih, nenametljiv, fin i prijatan je Milan kao i njegovi pejzaži sa Maljena i valjevskih planina.

Igra na proplanku - Milan Marković
Igra na proplanku – Milan Marković

Tragovi u snegu - Milan Marković
Tragovi u snegu – Milan Marković

Na kraju pozivam sve pre svega članove kluba i sve ostale koji vole fotografsku umetnost da prisustvuju ovom predstavljanju autora u FKV. Obavezno je prijaljivanje dolaska na email office@fkv.rs zbog ograničenog broja mesta za posetioce. Predavanje je na adresi Bulevar oslobođenja 22 (Mensa Srbije)

BIOGRAFIJA:

Portret Milana Markovića
Portret Milana Markovića

Rođen je u Valjevu 1960. godine. Zaposlen je kao profesionalni fotograf u Zavodu za zaštitu spomenika kulture „Valjevo“. Od 1979. godine uspešno je izlagao na 973 kolektivnih fotografskih i likovnih izložbi kod nas i u svetu i pri tom osvojio 316 nagrada i priznanja. Nekoliko puta, fotografije su mu bile u nacionalnim kolekcijama FSJ i FSS na FIAP bijenalima. Imao je 28 samostalnih izložbi. Devet puta bio na prvom mestu rang liste najuspešnijih fotografskih stvaralaca Srbije. Član žirija i selektor na više domaćih i međunarodnih izložbi. Fotografije su mu objavljivane u mnogim stručnim knjigama, časopisima, katalozima i brošurama kako fotografskim tako i iz oblasti zaštite spomenika kulture u Srbiji i inostranstvu. Fotografije mu se nalaze u arhivima mnogih institucija kod nas i u svetu i u mnogim privatnim zbirkama. Od 1999. godine, četiri godine je uređivao i izdavao bilten prvo FSJ a zatim FR „Art-Natura-Art“ iz Beograda. U Foto savezu Srbije ima zvanje MF FSS (dobijeno 2005. godine) a od međunarodne organizacije FIAP dobio je zvanja AFIAP (2004. godine) i EFIAP (2007. godine). Zastupljen u „Almanahu srpske fotografije“ i „Antologiji fotografije u Vojvodini“. Član FK „Valjevo“, FR „Art-Natura-Art“, VULS-a (Valjevskog udruženja likovnih stvaralaca), član sekcije fotografa DKS (Društva konzervatora Srbije). Počasni član ŽPSD „Bačka“ Bačka Topola.

Tekst: Milovan Ulićević
Fotografije: Milan Marković

0 1342
Foto: Željko Sinobad

Jezgrovito, stručno, originalno, koncizno, edukativno sa velikom širinom pogleda na fotografiju i još mnogo drugih kvaliteta bilo je prisutno na predavanju Igora Mandića u Fotografskom klubu Vojvodina u utorak 8. maja 2018. godine. Novi vidovi fotografije, kakva je virtuelna fotografija, bili su jedan od segmenata koji su se mogli čuti na predavanju. U koj vrsti fotografije se Mandić dokazao i na svetskom nivou, kroz saradnju sa britanskim rediteljem Piterom Grinvejom. Prolaženje kroz realizovane autorske radove, projekte i izložbe, kroz analizu ideja koje su prisutne, pominjanje uticaja i uzora na koje se Igor ugledao, su snažno upijani od zainteresovanih ljubitelja fotografije. Bilo da su došli iz amaterskih ili profesionalnih voda, prisutni su čuli mnogo toga što nisu znali. Ako su iskreni to moraju priznati.

Klub se zahvaljuje svima koji su se uredno prijavili i zatim došli na predavanje i tako pokazali koliko poštuju klub i fotografiju. Za takve ljubitelje ćemo priređivati ovakve večeri i u budućnosti.

Tekst: Milovan Ulićević

0 1144

Na konkurs je pristiglo 188 fotografija od 35 autora a za izlaganje u Likovnoj galeriji Kulturnog centra Vrbas je primljeno 35 fotografija od 20 autora. Otvaranje izložbe je u petak 11. maja 2018. u 19h u okviru Dana muzeja. Nagrađenim i pohvaljenim autorima pripadaju sledeće nagrade:
Prva nagrada -12000 din
Druga nagrada – 8000 din
Treća nagrada – 5000 din
Pohvale dobijaju monografiju o Vrbasu i knjige o umetnosti
Svim fotografima, učesnicima nagradnog konkursa, se zahvaljujemo na učešću, a nagrađenim autorima čestitamo u ime organizatora Gradskog muzeja Vrbas, Foto-kluba Zenit i Fotografskog kluba Vojvodina

REZULTATI ZIRIRANJA KONKURSA MUZEJ I KOMUNIKACIJA
REZULTATI ZIRIRANJA KONKURSA MUZEJ I KOMUNIKACIJA

Žiri je radio u sastavu: prof. dr Željko Škrbić, Milovan Ulićević i Milenko Radovanov

1 1892
Fotografija "Izgradnja-3" autor Mihajlo Ljikar

U Društvu novinara Vojvodine je održana promocija knjige o Mihajlu Ljikaru (rođ. 1935)“VIRTUALNI MOSTOVI MIHAJLA LJIKARA“ i u isto vreme, 7. decembra 2017. godine, je otvorena izložba fotografija sa radovima iz nastalih najviše pedesetih i šesdesetih godina kada se Mihajlo Ljikar uspešno zanimao za fotografiju. Njegovi fotografske počeci su bili u Foto-klubu „Elektromašinac“ iz Beograda, dok je bio student elektrotehničkog fakulteta, a jednu godinu i predsednik tog kluba, a kasnije u Foto-kino klubu „Branko Bajić“ iz Novog Sada gde takođe vršio neko vreme istu funkciju. Još 1968. godine je dobio titulu Foto-amatera I klase (umetnički savet: Pavlović Miloš, Marinković Voja, Mojsilović Vidoje).

Naslovna strana monografije
Naslovna strana monografije
Mihajlo Ljikar i dr Valentina Čizmar
Mihajlo Ljikar i dr Valentina Čizmar

Ispred Društva novinara Vojvodine predsednik Mladen Bulut je istakao da bi osnivač ovog udruženja Jovan Jovanović Zmaj bio zadovoljan da je imao čast da poznaje Mihajla Ljikara, jer se on stalno trudio da okupi sve one ljude koji se bave stvaralaštvom. Celog dosadašnjeg života je fotografiju imao u srcu i doprinosio njenoj promociji. Svestran po interesovanju on je uspešan atletičar, sportski lovac, i kao društveni radnik je ostvario značajne rezultate, a najznačajnija je funkcija vođenja projekta pri izgradnja hale za stonotenisko prvenstvo Evrope (SPENS).

Prisutna publika i autori tekstova o Mihajlu Ljikaru
Prisutna publika i autori tekstova o Mihajlu Ljikaru

O Ljikarovom profesionalnom radu su govorili dr Valentina Čizmar i Ivan Telečki. Profesionalni život je ostvarivao u PTT-u gde je kao istaknuti inžinjer, a kasnije i kao doktor nauka, veoma doprineo razvoju telefonije i telekomunikacija u Vojvodini i uvođenju prvih automatskih telefonskih centrala u Srbiji. Značajn je i njegov naučni rad na na tom polju, i njegova pedagoška aktivnost na FTN-u u Novom Sadu gde predavao „Komutacione sisteme“. Na kraju se vidno uzbuđen Mihajlo Ljikar zahvalio velikom broju prisutnih koji su ukazali poštovanje njegovom radu, među kojima su bili i mnogi od šezdeset autora koji su pisali o njemu u ovoj monografiji.

Fotografija "Izgradnja-3" autor Mihajlo Ljikar
Fotografija „Izgradnja-3“ autor Mihajlo Ljikar

O fotografskom radu prijatelja Miše, kao ga i danas zovu njemu najbliži, je govorio priređivač monografije i izložbe fotografija Borivoj Mirosavljević MF FSJ koji je istakao:
Fotografija je bila i uvek će biti, bez obzira na njene stalne transformacije, shodno tehničko-tehnološkim inovacijama, najpouzdaniji most komunikacije među ljudima. To je mnogo pre današnjih pametnih glava, shvatio golobradi Mihajlo Ljikar, učenik nekadašnje muške gimnazije, potom elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, doktor nauka i profesor Univerziteta u Novom Sadu. Dok je krčio svoj put tragom svojih idola Tesle i Pupina, iz fotografske mračne komore je iznedrio bezbroj svetlopisa koji sada blistaju na simboličkoj retrospektivnoj izložbi i ukoričeni u reprezentativnoj knjizi koja život znači. To je 26. knjiga u ediciji „Zlatno oko“ utemeljenoj daleke 1972. godine knjigom o Novom Sadu i Foto-kino klubu „Branko Bajić“, u to vreme najboljem u nekadašnjoj Jugoslaviji i na čijem čelu se, kao predsednik kluba, nalazio Mihajlo Ljikar.

Fotografija "Izgradnja-2" autor Mihajlo Ljikar
Fotografija „Izgradnja-2“ autor Mihajlo Ljikar

Bilo je to vreme zaživeo i potonji čuveni Međunarodni salon fotografije „Zlatno oko“ koji je sve do 1993. godine (kada su ga progutale „nesrećne“ transformacije) bio stecište najboljih majstora fotografskog stvaralaštva čitavog sveta.

Fotografija "Akcija-2" autor Mihajlo Ljikar
Fotografija „Akcija-2“ autor Mihajlo Ljikar

Knjiga „Virtuelni mostovi Mihajla Ljikara“ ugledala je svetlost dana zahvaljujući velikom entuzijazmu istinskih ljubitelja fotografije i uz lično žrtvovanje samog autora projekta i izložbe. Ovom knjigom nije krunisano samo uspešno stvaralaštvo jednog od velikana koji su ispisali svetle stranice posleratnog društvenog i privrednog razvoja, nego je sačuvan i kontinuitet brenda fotografije koja je Novom Sadu i našoj zemlji otvorila vrata Evrope i sveta daleko pre generacije koja se diči titulom evropskog grada kulture. Fotografija bi trebala da je na počasnom mestu a nema je ni na margini, projekta sa kojima treba da opravdamo laskavu titulu. Zar ovo nije prilika da Novi Sad revitaleizuje Foto i kino klub i izložbu „Zlatno oko“, konačno dobije dugoočekivani Muzej fotografije i izbriše Srbiju sa spiska zemalja koji nemaju Muzej fotografije.

Fotografija "Izgradnja-1" autor Mihajlo Ljika
Fotografija „Izgradnja-1“ autor Mihajlo Ljika
Fotografija "Mladost-2" autor Mihajlo LJikar
Fotografija „Mladost-2“ autor Mihajlo LJikar

Najzad projekat „Virtualni mostovi Mihajla Ljikara“ već svojim nazivom nagoveštava komunikacijsku misiju koju knjigom i izložbom fotografija nastavlja već uspešno dokazanu misiju u našoj kulturi. Mesto u nagoveštenom Muzeju mu je sigurno obezbeđeno, ali ga treba iskoristiti kao stabilnu podršku projektu „Novi Sad evropski grad kulture 2021. godine“

Autoportret - Mihajlo Ljikar
Autoportret – Mihajlo Ljikar

Prikaz priredio: Milovan Ulićević

0 1582
Većina prisutnih sa fotografom Ivanom Grlićem u FKV

Predavanje fotografa Ivana Grlića u Fotografskom klubu Vojvodina, je po utisku većine prisutnih, bilo veoma zanimljivo. Posle početnog uvodnog dela o načinu dolaska do ideje za cikluse, prvi deo je završen sa naglaskom na ciklus Serbian jazz bre! koji je radio više godina. Nakon toga počela je prezentacija autorskih serijala i ciklusa da bude još zanimljivija (aktovi nekoliko ciklusa, vrata, Beograd), i autor je postajao sve opušteniji i prisniji sa publikom, pa su ispričani mnogi detalji iz profesionalnog rada kojih se u tom trenutku setio, pa je smatrao da ih treba podeliti sa vernom publikom Fotografskog kluba Vojvodina. Prisutni su znali da cene takav stav kreativnog mladog fotografa, pa je gost sa dvostrukim aplauzom pozdravljen na kraju predavanja.

Ono što je u Grlićevom profesionalizmu posebno je da on, od same ideje do krajnje prezentacije fotografija iz pojedinog ciklusa na izložbi, maksimalno angažovan na kreativan način, a čini se da je kao niko u Srbiji od fotografa i originalan u prezentaciji svojih radova i osmišljavanju izložbi. Dobar primer za to je njegova održana izložba aktova niskog svetlosnog ključa u kojoj je i prisutna publika na izložbi aktivno učestvovala u opštem izgledu izložbe. Publika je po svom nahođenju kreirala izgled izložbe, okrećući aktove zakačene preko kugličnog ležaja iza fotografije.

Veliki broj fotografija je prikazan u klubu, i neki novi ciklusi koji nisu još nigde prezentovani na izložbi, ili pak ciklusi koji čekaju izdavanje nove knjige. Možemo biti zahvalni Ivanu Grliću na fotografskom druženju iznad svih očekivanja.

Tekst: Milovan Ulićević
Fotografije: Igor Gudalović

0 2114

U Fotografskom klubu Vojvodina će predstaviti svoj fotografski rad Ivan Grlić, slobodni vizuelni umetnik, umetnički producent, profesionalni fotograf i predsednik sekcije fotografije ULUPUDUS-a iz Beograda. Grlić je najviše poznat po svojim knjigama o džez i rok muzičarima. Zato se pri pomisli na te knjige nameće pitanje:
Može li se zabeležiti muzika fotografijom? Na prvi pogled se čini da je to nemoguće. Ali ako uzmemo u obzir da se muzika reflektuje na život muzičara, a njihov život u njihovim karakterima ličnosti je reflektovan. A kako znamo da se karakter ličnosti najbolje iskazuje i očitava na licu, onda je portretisanje muzičara jedan od načina da se opiše i njihova muzika.

Ali kako? To nije nimalo lak zadatak, pogotovo ako se odustane od fotografisanja emocija iskazanih u izvođačkoj akciji na sceni na kojoj muzičari nastupaju. Onda se traže drugi aspekti, odlučujući momenti, kada će lice muzičara progovoriti o njegovoj muzici.

Takav metod je izabrao i fotograf Ivan Grlić u svojim BRE ciklusima na kojima radi već skoro deceniju i koje je počeo sa „Serbian soul BRE!“, a nastavio sa „Serbian jazz BRE!“ i „Music BRE“ koje izdaje kao knjige. Izabranim načinom rada fotografisanja u improvizovanim studijima i neuobičajenim ambijentima svakodnevnice, ponekad i iza scene, on fotografiše muzičare sa srpske rok i džez scene. To je odraz same muzike pogotovo džeza, koji obiluje improvizacijama na zadatu temu, koja je uvek u mislima dok improvizuje svirajući i varirajući je. Tako se odnosi prema fotografiji i Grlić u svom dugogodišnjem radu na ciklusima dok radi sa muzičarima. Osloboditi ih prisustva fotografa, a podstaći da istaknu muzičku dušu je ono što je cilj fotografove zamisli.

Ivan Grlić je fotograf srednje generacije (rođ. 1977) , ali velikog profesionalnog iskustva u fotografiji. Dosadašnje profesionalno iskustvo obuhvata i mnoge domene primenjene i umetničke fotografije. Skoro da nema ilustrovanog časopisa u Srbiji koji nije objavljivao neku od fotografija Ivana Grlića.

Zato nam je u Fotografskom klubu Vojvodina drago, što će kroz prikaz svog fotografskog rada na fotografskim ciklusima imati priliku da čujemo i naučimo mnogo o profesionalnom radu u Srbiji danas, o izazovima koje takvo opredeljenje nosi, o izdavanju fotografskih knjiga koje trajno čuvaju zabeležene realizovane fotografske cikluse, o muzičarima koji su fotografisani i teškoćama i zadovoljstvima u radu sa njima.

Tendencija savremene fotografije je da pomera svoje težište sa pojedinačne fotografije, na seriju fotografija i fotografske cikluse. Serija fotografija obrađuje jednu temu ili događaj u kratkom vremenskkom periodu i sa malim brojem likova. Ciklus obuhvata zadatu temu sa velikim brojem aktera ili jednog malog broja aktera u dugom vremenskom periodu. Pri tome motiv ne mora biti jedinstven, ali je ideja da se nešto o tome kaže na jedan sveobuhvatan i originalan način, i opiše što veći broj relevantnih karaktera i likova. Verovatno bi se mogla napraviti paralela sa razlikom između kratke priče i romana u književnosti. Pojedinačna fotografija je izgubila prepoznatljivost hiperprodukcijom fotografije na internetu, i ne retkim posezanjem za plagijatorstvom.

Ovakvi Grlićevi ciklusi ostaju i kao čuvari uspomena na jedan veliki broj muzičara čija će muzika još dugo biti slušana. U našim srpskim okvirima Grlić je uradio veoma značajne cikluse koji su sigurno imali uzore u svetski poznatim fotografima, koji su ovekovečili džez i blues muzičare, kakvi jedan Herman Leonard ili William Claxton u Americi i Guy Le Querrec u Francuskoj . Ali to radi na drugačiji način. On u tim ciklusima ne pravi razliku između crno bele fotografije i fotografije u boji, već se odlučuje za onu varijantu koja će najbolje opisati karakter pojedinog muzičara. Ako osećamo džez muziku dok gledamo fotografije, onda ćemo poželeti i da je i čujemo.

Prvi put sam upoznao Grlića u toku rada na knjizi „Serbian jazz BRE!“. Kada mi je rekao šta radi, pomislio sam kako se nije niko toga setio, a bilo je na dohvat ruke. Ali mi je ipak posle susreta ostala sumnja i retoričko pitanje kako će to izgledati ako akteri, pogotovo džezeri nisu vezani za scenu i svoje instrumente. Kada sam nakon nekog vremena video knjigu shvatio sam da je on bio pravi fotograf da tu ideju realizuje.

IMG_1554

Pozivam sve ljubitelje fotografije, džez bluz i rok muzike da prisustvuju ovom fotografskom predstavljanju rada Ivana Grlića. Videćemo i neke nove cikluse koji se dosta razlikuju od onoga što je objavljeno u dosadašnjim knjigama fotografija. Predavanje će se održati u utorak 5. decembra 2017. od 20h u Fotografskom klubu Vojvodina na adresi Bulevar oslobođenja 22 (sedište MENSA Srbije) Zbog ograničenog broja mesta, bilo bi poželjno da prijavom na email office@fkv.rs obezbedite sebi mesto, a ujedno i ostavite email adresu za buduća obaveštavanja o aktivnostima kluba.

BIOGRAFIJA:

OBRAZOVANJE:

Grafička škola u Beogradu 1992.-1995. god.
Fakultet primenjenih umetnosti i dizajna, odsek Primenjena grafika 1999.-2003.god.
Profesionalno bavljenje fotografijom od 1998. godine.
Predsednik sekcije fotografije ULUPUDUS-a od 2016.
Osnivač studija i umetničke radionice “GRLIĆ” 2000.
Nosioc statusa slobodnog umetnika od 2011.
Član: ULUPUDS-a sekcije fotografije od 2011., Foto saveza Srbije od 2001, Fraktal 3 od 2011.
Asocijacije profesionalnih fotografa od 2001.god., pokreta Art of Reality 2002.god
Osnivač i predsednik udruženja “Srpska Duša-Serbian Soul Bre”
Dobitnik specijalne nagrade 43.Majskog salona u Muzeju Primenjenih umetnosti 2011.
Dobitnik godišnje nagrade ULUPUDS-a za 2013.
Osnivač, producent i Video artist benda Serbian Jazz Bre!
Autor i izdavač knjiga Serbian Soul Bre! i Serbian Jazz Bre!
Član predsedništva World Music Asocijacije Srbije
Izdavač više muzičkih izdanja iz oblasti Džeza i World music
Producent umetničkog projekta Iza Horizonta posvećenog Lazi Ristovskom
Autorski ciklusi :

BGD. MY VIEW 1999.-
Panta rei ( 2000.god. )
Flesh for Fantasy ( 2002.god. )
Fresh & Cruel ( 2003.god. )
No Name ( 2003.god. )
Serbian,BRE! ( 2001.- 2006.god. )
Flesh for fantasy phase 2 ( 2007.god. )
Serbian Soul, BRE! 2007.-2011.
Serbian JAZZ, BRE! 2011.-2015.
Music BRE! 2014.-
Autorski ciklusi u realizaciji:

Fingertips 2007.-
Serbian PEN, BRE! 2012.-
Intro-Extra, um eni je 2009.-
Music BRE! 2009.-2015.

Autorske Knjige
:
Knjiga-foto-monografija Serbian Soul,BRE! 2011. u sopstvenom izdanju
Knjiga-foto-monografija Serbian JAZZ,BRE! 2012. u izdanju Službenog glasnika
Knjiga-foto-monografija MUSIC BRE! 2016. u izdanju Službenog glasnika ( u pripremi)

IZLOŽBE ( izbor) :
Samostalne izložbe:
2000. “Panta Rhei” – klub “Underground”, Beograd
2001. “Look in my eyes” – kafe “Roma”, Beograd
2002. “Flesh for fantasy” – klub “Sova” Beograd, Brunsweek resort, Bečići
2003. “Fresh & Cruel” – cafe “Journal”, Beograd
2003. “No name”- Bitef art café, Beograd
2005. Serbian, BRE! Café gallery Štamparija, Beograd, Club Cab, Paris, Francuska
2006. Serbian, BRE! Bitef teatar, Beograd, Club B, Brisel Belgija
2007. Flesh for fantasy phase II- galerija Super Space, Beograd
2011. Serbian Soul,BRE!- UK Parobrod Beograd, Kc Novi Sad, KC Zrenjenin,
Kc Indjija, Savremena galerija Niš, Otvoreni univerzitet Subotica, KC Čačak, Kraljevo
2011. Intro-Extra – ART MARKET Kuća Kralja Petra Beograd
2012. BGD. My view- Wine & Art gallery „U Podromu“, Beograd
2012. Serbian Jazz BRE!-Dom omladine Beograd, Jazzik Subotica, Savremena galerija Niš,
Kc Inđija, Kc Novi Sad, Srpsko Narodno Pozorište Novi Sad, KC Zrenjenin,KC Valjevo, KC Zvečan, KC
Kraljevo, Galerija Kapor Drvengrad Mokra Gora
2012. Serbian Soul,BRE!- Kaiser saal klavier gallerie Beč, Austrija
2013. Serbian Jazz BRE!- Centar za Savremenu umjetnosti i KIC Budo Tomović Podgorica, Crna Gora
2013. BGD my view phase II ART MARKET Kuća Kralja Petra Beograd
2014. DOORS-Portali Kulturni centar Bol Brač Hrvatska
2014. Serbian Jazz BRE! Herceg Novi, Crna Gora
2014. Serbian Jazz BRE! KDC Budimpešta Mađarska
2015. DOORS Galerija PROGRES Beograd
2015. BGD. My view- Jugoexport galerija, Beograd

Grupne izložbe (izbor):

2000. Greek-Serbian friendship exhibition, galerija ULUS Beograd
2000. Pomorski muzej, Kotor
2000. 2000 godina Hrišćanstva, Hram“Svetog Save”
2001. Photography, galerija Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu
2001. Reanimacija “Kosancicevog venca”, Rektorart Univerziteta umetnosti, Beograd
2001. Presentation and exhibition, Art of reality, galerija Image Beograd
2011. ULUPUDS-Sekcija fotografije- Galerija SULUJ Beograd
2011. 12 SOBA, Kuca Kralja Petra I, Beograd
2011. PRESS PHOTO Srbija
2011. 43. Majska izložba Kreativna Košnica Muzej Primenjene Umetnosti ,Beograd
2012. Izložba ULUPUDS-a Telo, Galerija Singidunum Beograd
2013. Retrospektivna izlozba nagrađenih radova ULUPUDS-a Andrićev Venac, Beograd
2014. 46.Majska izložba, Kuća Kralja Petra, Beograd

Profesionalne reference:

Dosadašnje iskustvo profesionalnog fotografa obuhvata rad u svim domenima primenjene i umetničke fotografije: reklamna, still life, modna, namenska, portretna, pozorišna, erotska, pejzažna…

Fotograf Bitef teatra i manifestacije 2002.-2004, honorarna saradnja sa Elektro Privredom Srbije 2006.-2008.na projektima EPS i Deca i Energija = Život, kao i autorski projekat sa ovom kompanijom na istoimenu temu, AKUD Lola 2007., KUD Kolo 2010., saradnja sa humanitarnim organizacijama., USAID 2004.-2005. Evropska humanitarna organizacija ECHO 2002.-2005.god Grčke pravoslavne crkve IISA 2001.-2003. Učešće u međunarodnom projektu „Decade of Roma Inclusion 2005.–2015.” sa više radova u saradnji sa “Open Society Roma Initiatives”. RTS na projetku Beovizije kao zvanični fotograf učesnika, takmičenja 2007. i press materijala, učešće u Art kalendaru kompanije Publikum “Život”.

Saradnja sa marketinškim agencijama: Communis, Saatchi & Saatchi, Leo Burnett, New moment, MMS Communications, Life Advertising, Mc Cann Ericson, Profile, CAN Advertising, Watchout, Red Point, RUN Smc, Yellow Production, A01, Umetnička grupa FIA, dizajn studio INSIGHT-realizacija više kataloga brenda Experiment firme Universe Co. Beogradska kulturna mreža 2010.
Saradnja sa modnim agencijama na različitim projektima Elite Model Look1999-2002., FOX, Select, K-models, kao i saradnja na projektima Fashion Selectiona 2002.-2004. I Fashion week-a.

Moji radovi su objavljivani u skoro svim časopisima ( Refoto, Elle, National Geografic, Playboy, Blic, Večernje Novosti, Politika, Glas javnosti, NIN, The Men, Gloria, Story, Pravda, Vreme, Status, Standard, Svet, Danas, Kurir, MTS Klub, Evropa, Press… ).

Saradnja sa sledećim kompanijama: Erste banka, Kanon, Tikveš, Comtrade Group, Delta Holding, IPS, Nicola‘s, Dunav osiguranje, Modna kuća Luna, Nektar, Hemofarm, Zepter Internacional, Verano Motors, Publikum, DPC,13.jul Plantaže, Podrum Radovanović, Vinarija Zvonko Bogdan, Radijus Vektor, Grand kafa, Tehnikom, Muzička televizija Srbije, Blumen Group, Biomelem, Vinarija Čoka, Artinvest, Messer-Tehnogas, Tref sport, Diners internacional, Artiinvest…
Kreativa izrada, dizajn i fotografije vizuelnog indentiteta i omota za albume i promo fotografije za više muzičkih grupa i pevača ( Reut Regev,Bojan Z., Vasil Hadžimanov, Željko Samardžić, Zvonko Bogdan, Bora Đorđević, Bilja Krstić, Ortodox Celts, Polyester Shock, Dejan Petrović Big Band, Louis, Šaban Bajramović, Zona B, Vrelo, Kocetov kvintet, Galija, Sanja Ilić i Balkanika, Blek Pantersi, Neverne bebe, Madam Piano, Zmajevi, Multietnička atrakcija, Kiki Lesendrić, Đorđe David, Intermeco Quartet, Boki Milošević, Bora Dugić, Vladimir Maričić Quartet, High heels, Arhai, Fish in Oil, Maja Misty Trio, Balkan Strings, Kal, …).

Osnivač i producent multimedijalnog projekta Serbian JAzz BRE! i istoimenog benda. Tokom poslednjih tri godine realizovao više projekata iz oblasti muzičke umetnosti, Projekat Tribute to LAla Kovačev, izdavač i producent Cd-a“ Balkanski Jazz Lale Kovačevava“ 2013. Izdavač dva Cd-a Serbian JAzz BRE! 2013. i 2015. Producent Tribute to Vojin Mališa Draškoci 2015.
Od 2013. bavi se video artom i V.Jingom(Spoj muzike i vizuelne umetnosti, t.j. VJ.), do sad sa bendom je obišao dvadesetak festivala u sedam zemalja Evrope i tridesetak koncerata.( Luxemburg, Belgija, Bugarska, Mađarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora,…)
2015. sa grupom Kal nastupa u ulozi video umetnika i V.J.a na koncertu kao specijalni gost u Mixer hausu.

FOTOGRAFIJE : Ivan Grlić
TEKST: Milovan Ulićević

0 1972
Branislav Golub - Na Ulici XLVI

Pisati o nekoj izložbi fotografija ne morate uvek neposredno posle otvaranja, već ponekad treba sačekati da vam se sažmu utisci i podvedu pod jednu zajedničku crtu, da bi mogli misli da ispišete na papir. Tako je bilo i sa samostalnom izložbom fotografija Branislava Goluba (1979) KMF FSS člana FKVK „Rada Krstić“ iz Sombora koja je otvorena prošlog meseca u Maloj likovnoj galeriji KC „Laza Kostić“ u Somboru pod nazivom „Venecija-Karneval“, i koja se može pogledati još deset dana, do 17. novembra 2017 godine. Izložbu je otvorio Geza Lenert MF FSS. Lenert je na otvaranju pohvalio Golubovu izložbu ne zadržavajući se mnogo na fotografijma već više na na istorijskom, kulturnom, i značenjskom aspektu same venecijanske maskarade.

Branislav Golub, Geza Lenert, Branko Milešević i Ištvan Virag
Branislav Golub, Geza Lennert, Branko Milešević i Ištvan Virag
Članovi FKK "Rada Krstić" iz Sombora na otvaranju
Članovi FKK „Rada Krstić“ iz Sombora na otvaranju

Šta je fotografska osobenost ove izložbe i samog autorskog pristupa Branislava Goluba?

Branislav Golub - Na Ulici L
Branislav Golub – Na Ulici L

U nameri da svoje putovanje u Veneciju pretvori u kreativni zanos, on je nadaleko čuveni Venecijanski festival prikazao na drugačiji način od onog uobičajenog. Prvi utisak koji se primeti kada se pogleda izložba je da su izabrane sve crno-bele fotografije. Takva izbor je očekivan, kako bi se živost i ekspresija boje potisnula u korist ljudskog karaktera i ponašanja na ulici u danima festivala. Izložba je u osnovi ulična fotografija u kojoj su odnosi aktera na fotografiji najbitniji, i oni grade priču sa margine glavne fešte festivala. Golub uklapa tu priču u jednostavnu kompozicionu šemu, koja taj odnos likova naglašava.

Branislav Golub - Na Ulici LVII
Branislav Golub – Na Ulici LVII

Zajednička crta na mnogim fotografijama je odnos karaktera maske predstavljenog nepoznatog skrivenog aktera koji je nosi i drugog čoveka u kadru sa njegovim licem bez maske. Životna maska pravi paralelu sa pravom maskom, pa naprimer na jednoj fotografiji žena drži cveće i lice joj je otkriveno i razdragano, a u istom kadru je i muškarac sa maskom koji drži u ruci štap i fenjer. Na drugoj fotografiji je maska sa dugačkim kljunom u sendviču između dve siluete prolaznika koji nosevima daju glavnu crta i smisao fotografiji. Na trećoj pokunjeno lice prolaznika sa pogledom na dole ima svoju simetriju u maski sličnog karaktera koja se kreće u kontra smeru i tako redom.

Branislav Golub - Na Ulici XVII
Branislav Golub – Na Ulici XVII

U drugoj celina ove izložbe su fotografije, gde su akteri festivala koji po mnogo čemu izdvojeni, a često i usamljeni ljudi pod maskama. Verovatno je to ona druga strana festivala koja „guta“ pojedinca i individualnost, i gde pojedinac ne mora da bude deo opšteg veselja, već je uvučen u svoje asocijalno stanje.

Branislav Golub - Na Ulici XVI
Branislav Golub – Na Ulici XVI
Branislav Golub - Cameo I
Branislav Golub – Cameo I

Sve fotografije na izložbi Branislav jako vinjetira, do skoro crnih neprozirnih tonova uz ivicu kadra, težeći da tim fotografskim postupkom još jednom akcentira glavne likove i njihove karaktere. On se trudi da iznađe što neuobičajenije rakurse, a jedan od najčešćih i čest u uličnoj fotografiji je rakurs sa kuka širokougaonim objektivom. Time on uklanja festivalsku pozadinu, kada je ona nebitna i konfuzna, i zamenjuje je nebom ili zgradom, jer bi pozadina svojom konfuznošću odvukla pažnju posmatrača od teme.

Branislav Golub - Na Ulici XLVIII
Branislav Golub – Na Ulici XLVIII

Golub ne posmatra karneval sa distance teleobjektivom, već je unutar gužve i povorke,da bi što bolje uočio karaktere likova i maski, povezujući ih, pa onda iz donjeg rakursa napravi snimak. Zato je u većini kadrova čovek u „američkom“ planu kako bi filmadžije rekli. Urađene su i u visokom kontrastu kako bi se tekstura maski pojačala i naglasila.

Branislav Golub - Na Ulici LI
Branislav Golub – Na Ulici LI

Fotografije na izložbi su u nazivu sa rimskim brojevima, a 30 fotografija je izloženo. Takav način otežava priču o pojedinim fotografijama, a autor tako sugeriše posmatraču da izložbu gleda kao celinu.

Branislav Golub - Emocija VI
Branislav Golub – Emocija VI

Mogao bih zaključiti da je dobra strana cele izložbe to što se autorski pečat prikaza Venecijanskog karnevala ne odlikuje samo u identifikaciji motiva, već i u metodu i doslednosti u obradi tog motiva, i traženju glavne osobenosti u izabranom pristupu, koji je ostao u domenu ulične fotografije. Time se izložba Branislava Goluba odvaja od sijaset već viđenih pristupa fotografisanja karnevala u Veneciji.

Tekst: Milovan Ulićević
Fotografije: Branislav Golub

0 2087
Fotografija za uspomenu na predavanje Jelene Matić u FKV

Kada priređujete neki događaj poput predavanja iz fotografije, i dovodite gosta koji će to predavanje realizovati, uvek ste u dilemi da li ste napravili dobar izbor predavača ili teme u odnosu na publiku koju očekujete. Predstavljanje knjige „Kratka istorija fotografije“, i predavanje istoričarke umetnosti Jelene Matić na tu temu je bio ne samo dobar izbor, veće je prevazišlo sva očekivanja, po pitanju zaiteresovanosti publike za temu, i pažnje kojom je praćeno izlaganje iz istorije fotografije.

Na početku predstavljanja knjige autorka je odgovorila na par pitanja: o motivu za pisanje ovakve knjige, teškoćama oko dobijanja autorskih prava i pribavljanju građe za njenu knjigu budućnosti izdavanja ovakvih autorskih knjiga o fotografiji kod nas, ili pak mogućnosti izdavanja prevoda velikih svetskih istorija fotografije.

Zatim je usledilo predavanje na istu temu sa naglaskom na paralele svetske i srpske fotografije. Iako se činilo da će istorijska tema biti suvoparna, prepuna podataka i činjenica, zahvaljujući Jeleni Matić njenim zanimljivim pristupom, elokvencijom i predavačkim umećem, to se nije desilo. Predavanje je imalo akademski nivo, ali je vođeno računa da ne izgubi zanimljivost mlađoj publici kad su u pitanju fotografije iz XIX i početaka XX veka. Osećajem mere i prilagođenjem publici kojoj treba preneti dosta činjenica, i poređenjima sa slikarstvom, magistar Jelena Matić je držala neprekidnu pažnju dva i po sata.

Iznosila je more zanimljivih činjenica iz fotografije, analizirala je pojedine značajne periode razvoja fotografije, uticaje pojedinaca, i povlačila je paralele sa srpskim autorima, i sa razvojem fotografije u Srbiji od nastanka fotografije do današnjih dana.

Svi koji su bili sinoć u Fotografskom klubu Vojvodina dugo će pamtiti predavanje. U svakom od nas prisutnih će još duže odzvanjati nova fotografska znanja, i iz kojih će svako usvojiti ponešto, kako bi bolje sagledao fotografsku umetnost u budućnosti.

Tekst: Milovan Ulićević
Fotografije: Đorđe Banjanin

0 6686
Autor: Snežana Lerh

Kontinuitet kvalitetnih radova sa međunarodne akt radionice je nastavljen. Primećuje se i iskustvo kod onih koji su već bili na prošlogodišnjoj radionici, ali i dobri rezultati onih koji prvi put fotografišu akt. Drugačiji ambijenti uzrokovali su da su se neki više snalazili u urbanijem ambijentu a neki u surovijem, teksturno bogatijem ambijentu, gde kontrast tela naspram ambijenta više dominira. Bilo je i teških svetlosnih uslova na jednoj lokaciji, a čini se da je to dalo klasičniji više lirski podsticaj autorima. Manje su bili nadahnuti mogućem erotskom naboju koji se u takvom ambijentu grupnog rada teže ispoljava. Verovatno grupni rad malo prigušuje zahteve tog tipa prema modelima, iako su se one maksimalno zalagale pa im se ovom prilikom zahvaljujem u ime organizatora. Izabrana su po dva rada od svakog autora, jer se kod nekih autora objektivno teško bilo odlučiti za jedan rad, a da vam ne bude kasnije žao što niste izabrali i onaj drugi. Na većini radova je dominirao pokret i lepota tela izražena kroz pozu, a manje je naglasak na priči u kojoj je telo subjekt, kako je bilo na predhodnoj radionici. To je ta različitost koju donose pristupi mentora. Jedan polaznik je radio sa filmom pa se i to može osetiti u drugačijem kontrastu od ostalih. Ako je bilo zamerke onda bi se ona odnosila na slabu inicijativu u postavci poze modela od strane polaznika, koja je često ostajala na sugestijama mentora, a ređe na njihovim zahtevima, iako je i toga bilo. U izboru poze se najpre oseti ko ima iskustvo, a ko ne, u fotografisanju akta.

Autor: Svetozar Mučalo
Autor: Svetozar Mučalo
Autor: Jan Valo
Autor: Jan Valo
Autor: Dušan Kozoderović
Autor: Dušan Kozoderović
Autor: Igor Pelva
Autor: Igor Pelva
Autor: Slobodan Mojak
Autor: Slobodan Mojak
Autor: Ištvan Virag
Autor: Ištvan Virag
Autor: Dusan Šarčević
Autor: Dusan Šarčević
Autor: Andrej Gombas
Autor: Andrej Gombas
Autor: Srdjan Aleksić
Autor: Srdjan Aleksić
Autor: Biljana Vlaisavljević Klipa
Autor: Biljana Vlaisavljević Klipa
Autor: Leon Gobec
Autor: Leon Gobec
Autor: Mihael Kacafura
Autor: Mihael Kacafura
Autor: JanValo
Autor: JanValo
Autor: Albert Molnar
Autor: Albert Molnar
Autor: Dusan Kozoderović
Autor: Dusan Kozoderović
Autor: Svetozar Mučalo
Autor: Svetozar Mučalo
Autor: Igor Pelva
Autor: Igor Pelva
Autor: Biljana Vlaisavljević Klipa
Autor: Biljana Vlaisavljević Klipa
Autor: Dušan Šarcević
Autor: Dušan Šarcević
Autor: Ištvan Virag
Autor: Ištvan Virag
Autor: Leon Gobec
Autor: Leon Gobec
Autor:  Albert Molnar
Autor: Albert Molnar
Autor: Slobodan Mojak
Autor: Slobodan Mojak
Autor: Srđan Aleksić
Autor: Srđan Aleksić
Autor: Snežana Lerh
Autor: Snežana Lerh
Autor: Andrej Gombas
Autor: Andrej Gombas

Tekst: Milovan Ulićević

0 2550

Završeni su ovogodišnji Dani akt fotografije. Održani su u Novom Sadu po prvi put od 28-30. jula 2017. godine. Ali nisu i do kraja završeni sa događajima, je su izložbe i dalje otvorene, i mogu pogledati do 7. avgusta, a ona u Muzeju savremene umetnosti do 10 avgusta 2017. godine. Ređali su se događaji jedni za drugim. Otvaranja izložbi su smenjivala predavanja, a njih delovi akt radionice i fotografisanja na određenim lokacijama, pa opet predavanja, izložbe, predstavljanje foto-monografije akt fotografija, i tako redom tri dana. Ceo događaj je tekao po utvrđenom programu, a na kraju svakog otvaranja ljubitelji fotografije su mogli da se druže sa autorima izložbi, mentorima i novosadskim fotografima, i da čuju mnoge tajne akt fotografije i motive njenog nastanka, ulazeći često i u konstruktivne diskusije oko fotografije. Značaj ovakvog događaja je veliki za novosadsku i vojvođansku fotografsku scenu, ali i srpsku fotografiju u celini. Ovogodišnji Dani akt fotografije, i u okviru njih 2. međunarodna akt radionica, su imali međunarodni karakter, po autorima izložbi, po mentorima akt radionice, ali i po polaznicima akt radionice, jer su pojedini polaznici čak iz Slovenije došli na radionicu.

PRVI DAN

Otvaranje Dana akt fotografije i izložba Sandre Požun
Na početku foto-manifestacije Dani akt fotografije, otvorena je izložba „Goli život“ fotografkinje iz Slovenije Sandre Požun u Galeriji dvorca Eđšeg. O umetnici Sandri Požun govorio je Geza Lenart MF FSS istakavši kvalitet njene fotografije, njen značaj i uticaj Stojana Kerblera na njeno fotografsko sazrevanje. Izloženo je 50 fotografija ujednačenog stila, koje je autorka snimila poslednjih godina. Naracijom, vanrednom kompozicijom i osećajem za prostor u kome se modeli fotografišu, Požunova prenosi svoja osećanja, stanja, komentare na društvo, otuđenost pojedinca u savremenom svetu. Smeštajući modele često u devastiranim ambijentima ona pravi kontrast između modela kao subjekta-individue svesne svog postojanja i spoljnjeg sveta oličenog u najčešće neprijateljski nastorjenoj sredini, koje na fotografijama predstavlja to razrušeno okruženje. Sandra modele postavlja unutar kadra na takav način da oni izazivaju kod posmatrača posebna psihološka stanja, ponekad i nelagodu, a telo to personifikuje. Uz prisustvu poštovaoca Sandrine umetnosti iz Novog Sada, Sombora, Zrenjanina, Beograda izložbu je zvucima saksofona obojila Sandra Dropo-Ramai mlada muzičarka sa Akademije umetnosti u Novom Sadu. Obraćajući se prisutnima, vidno uzbuđena Sandra Požun se zahvalila organizatoru što je pozvao i novosadskoj publici koja je došla na izložbu. „Nadam se da vam se dopada“ rekla je, a aplauz je potvrdio mišljenje publike o izložbi.

Predavanje mentora Dejana Dizdara
Nakon izložbe u prostorijama kluba polaznicima radionice jedan od ovogodišnjih mentora Dejan Dizdar iz Izraela održao je dvosatno predavanje „Moj pristup akt fotografiji“ u kome je najpre teorijski, a kasnije i kroz primere fotografija iz svog dugogodišnjeg rada pokazao polaznicima kako da naprave pristup modelu, na šta da obrate pažnju, kako da odaberu lokaciju i drugo. Dizdar je svojim fotografijama, koje su bile skoro sve u boji, objasnio kako da koriste boju u akt fotografiji. Skoro trosatno predavanje obuhvatilo je analizu i pregled više od 300 fotografija. Mogla se na kraju pogledati Dizdareva foto-monografija nastala pre petnaestak godina.

Predavanje mentora Dejana Dizdara - "Moj pristup akt fotografiji"
Predavanje mentora Dejana Dizdara – „Moj pristup akt fotografiji“

DRUGI DAN

Prvi deo akt radionice
Subota je počela odlaskom na prvu lokaciiju u jutarnjim časovima na kojoj se radila tema „Akt u urbanom ambijentu“ Podeljeni u dve grupe mentori Stijepo Brbora i Dejan Dizdar pokazivali su kako modele postaviti u takvom ambijentu, i na šta obratiti pažnju. Pristupi mentora su veoma različiti, što su i polaznici primetili, a što je veliki pozitivni doprinos ovakvih akt radionica.

Predavanje mentora Stijepa Brbore
Nakon trosatnog snimanja vratili smo se u klub gde nas je čekalo drugo predavanje na 2. međunarodnoj akt radionici pod nazivom „Seksualnost u erotskoj fotografiji“ koje održao Stijepo Brbora iz Dubrovnika, Hrvatska. Predavanje je bilo u potpunosti u crno-belom tonu. Čuli smo od Brbore kako nastaju njegove fotografije, kakav je pristup erotici, kako koristi prvokaciju kao metodu u radu za izazivanje emocija kod posmatrača, kako se radi sa modelom kada treba snimiti fotografije u uličnom ambijentu, i još mnogo toga. Čuli su i o upotrebi rekvizita u radu koji treba da samo naznače i podstaknu erotsku maštu. Da li fotograf može postati model i kakva osećanja tada treba izazvati fotografijom videli smo na fotografijama gde je i sam autor pozirao sa modelom. Sve je to prikazao na svojim veoma intrigantnim fotografijama, kojima je podstakao na razmišljanje polaznike, a ne retko i na oduševljenje smelošću, koja je bila neoophodna da bi te fotografije nastale.

Predavanje Stijepa Brbore "Seksualnost u erotskoj akt fotografiji"
Predavanje Stijepa Brbore „Seksualnost u erotskoj akt fotografiji“
Predavanje Stijepa Brbore "Seksualnost u erotskoj akt fotografiji"
Predavanje Stijepa Brbore „Seksualnost u erotskoj akt fotografiji“

Drugi deo akt radionice
Nakon predavanja i pauze za ručak, u popodnevnim časovima akt radionica se preselila u bajkoviti predeo na obali rečnog rukavca gde se nastavio rad na temu „Akt u okruženju prirodom“ Opet dve grupe, ali su se ovaj put polaznici sami odlučivali za mentora koji im po afinitetu odgovara, i sa njim su radili uz promenu modela do kraja sesije. I pored visokog sunca prostor je obilovao difuznim svetlom ispod krošnji visokih vrba, pa je atmosfera bila veoma inspirativna za stvaranje.

Fotografija snimljena na  2. međunarodnoj akt radionici: Milovan Ulićević
Fotografija snimljena na 2. međunarodnoj akt radionici: Milovan Ulićević

Izložba akt fotografija Mario Leone Bralića
Dan je završio sa izložbom „Venere i Titani“ Mario Leone Bralića iz Zemuna u Muzeju savremene umetnosti u Novom Sadu. Dvadesetak fotografija ogromnog formata do 170 x 140cm ispunilo je galerijski prostor muzeja, pa je sve delovalo kao da su fotografije namenski pravljene za ovu galeriju i Dane akt fotografije. Fotografije su studije forme i oblika pojedinačno muškog i ženskog tela nastale u fotografovom studiju, a delom izložbe je na fotografijama međusobni sklad muškog u ženskog tela zajedno. Na fotografijama su tela predstavljena kroz ideal negovan u antičkoj Grčkoj i klasičističkoj umetnosti 17. i 18. veka, u kome dominiraju sklad oblika i čvrsta kompozicija, zasnovano na idealnim proporcijama tela i kompozicijskim kanonima.

Izložbu Maria Leone Bralića otvara prof dr Željko Škrbić
Izložbu Maria Leone Bralića otvara prof dr Željko Škrbić

Izložbu je otvorio prof. dr Željko Škrbić sa akademije umetnosti u Novom Sadu koji je govorio o Bralićevom radu i odnosu prema umetnosti fotografije oslanjajući se na neka njegova ranija razmišljanja data u intervjuima i polemišući sa njima. Izložba je u slavu akt fotografije otvorena pucnjem čepa flaše šampanjca, koji se služio i pio posle otvaranja na radost posetioca izložbe,a u slavu same foto-manifestacije Dani akt fotografije – Novi Sad 2017.

Posetioci Mario Bralićeve izložbe "Venera i Titani"
Posetioci Mario Bralićeve izložbe „Venera i Titani“

Dan se završio večerom za mentore, modele, autore izložbi i goste uz razmmenu fotografskih iskustava razmišljanja i planova negde iza ponoći.

TREĆI DAN

Treći deo akt radionice
Treći dan je počeo malim planinarskim pešačenjem do treće lokacije za fotografisanje. Polaznici radionice su doživljavali ovu sesiju kao kulminaciju kreacije na radionici, jer su već postali „iskusni“ akt fotografi, koji svoje iskustvo mere više satnim snimanja akt fotografije, kao piloti koji svoje letačko iskustvo mere satima leta avionom. Među polaznicima je bilo i „starih vukova“ koji su prošli 1. međunarodnu akt radionicu Fotografskog kluba Vojvodina, odražanu prošle godine. Radilo se na lokaciji kamenoloma, gde kontrast kamena sa mekim oblinama ženskog tela dominira. Inspirativna je bila i okolina kamenoloma koja je pod šumom pa je deo ovog dela radionice fotografisan i na takvoj lokaciji. Posle pojedinačnih sesija nastavilo se sa temom „Akt kompozicija sa više modela“. Završetak ove radionice svi polaznici su napustili sa pozitivnim utiscima. Kako zbog edukacije koju su im pružili ovogodišnji mentori Dejan Dizdar i Stijepo Brbora, tako i zbog zalaganja modela i raznovrsnošću lokacija koje su bile podsticajne i prijatne za rad u vrelim letnjem danima, sa veoma dobrim svetlom u toku fotografisanja.

Polaznici 2. međunarodne akt radionice sa mentorima i modelima (nekoliko polaznika nije na fotografiji)
Polaznici 2. međunarodne akt radionice sa mentorima i modelima (nekoliko polaznika nije na fotografiji)
Treći deo akt radionice " Akt kompozicija sa više modela"
Treći deo akt radionice “ Akt kompozicija sa više modela“

Predstavljanje foto-monografije Stijepa Brbore
Posle podne je obeležila promocija foto-monografije Stijepa Brbore „Death, fuck, gang and love“ na kojoj je autor govorio o ideji za izdavanje knjige, izboru fotografija, problemima sa štampom, stanju u izdavaštvu knjiga o fotografiji, reizdanju, tržištu fotografske knjige, zabranama i problemima sa pojedinim grupama koji mogu nastati kada se objavljuje provokativna erotska fotografija,a ona je u osnovi rada Stijepa Brbore. Vrućina je uzrokovala nešto manju posetu od očekivane, ali je prisutna publika bila veoma konstruktivna u pitanjima, pa je sat vremena promocije brzo protekao, jer su prikazane i fotografije koje nisu ušle u izbor za knjigu, ili ih nema u reizdanju, a zaslužuju da se vide na ovako reprezentativnom događaju – kako je naglasio Brbora

Predstavljanje foto-monografije Stijepa Brbore
Predstavljanje foto-monografije Stijepa Brbore

Izložba akt fotografija Željka Škrbića
Završetak Dana fotografije je obeležen otvaranjem izložbe „Insomnija“ redovnog profesora Akademije umetnosti u Novom Sadu dr Željka Škrbića. Izaložbu je otvorio predsednik Fotografskog kluba Vojvodina Milovan Ulićević, koji je naglasio da je ova izložba po svojoj poetici i nežnosti aktova potpuno drugačija od ostalih izloženih na Danima akt fotografije. Ono što je karakteriše je karakteristika metoda nastanka, koja je tipično fotografska, i gde je iskorišćena jedna od dva tipa neoštrine u fotografiji, dinamička neoštrina nastala dugom ekspozicijom, a koja je u skladu sa dinamikom i višeslojnošću stanja koje nosi nesanica (insomnija). Iako je na svim fotografijama jedan model, njegova personalnost je skrivena i oličena u pokretu u kojem ispoljava raznovrsnost u sadejstvu sa zamislima i instrukcijama koje dobija od fotografa. Rezultat je svetlosni otisak u kome zbog prisustva svetla visokog svetlosnog ključa senka pravi oblike i neoštrine. Nastale forme kao kod Rošarhovih figura izazivaju kod svakog posmatrača drugačije misli i drugačiju asocijativnu sliku.

Autor je zainteresovanim ljubiteljima fotografije nesebično otkrio tehničku stranu nastanka fotografija, istakavši na kraju dobru stranu ovogodišnje foto-manifestacije što se sve tri prikazane izložbe totalno razlikuju po raznovršnošču pristupa akt fotografiji, i kojima „samo nedostaje Brborina erotska fotografija“ u paleti pristupa. Nadamo se da će obzirom na mentore ovogodišnje radionice takva fotografija biti izložena na Danima akt fotografije naredne godine.

Fotografski klub Vojvodina zahvaljuje na pomoći u realizaciji ove manifestacije Kulturnom centru Novog Sada, Muzeju savrmene umetnosti Vojvodine, SPC Vojvodina i Galeriji „Macut“ koji su omogućilli prostor za realizaciju izložbi, firmama Foto Star Elite, BM – fokus i restoranu Balkan Ekspres iz Novog Sada na sponzorstvu ove značajne fotografske manifestacije koja se po prvi put organizuje u Novom Sadu. Ovo je prva fotografska manifestacija u Srbiji koja je posvećena samo jednoj oblasti fotografije, a na jedinstven i sveobuhvatan način. Ovo je, na ponos organizatoru, najveća i najsveobuhvatnija fotografska manifestacija održana u Novom Sadu u poslednjih 30 godina (koliko nam u ovom trenutku sećanja doseže), a koja je već na samom početku poprimila karakter međunarodne manifestacije.

Tekst: Milovan Ulićević
Fotografije sa izložbi: Branko Vujkov
Fotografije sa radionice: Milovan Ulićević

0 5645

Dani akt fotografije – Novi Sad 2017. su fotografska manifestacija koja se prvi put održava u Srbiji i koju organizuje Fotografski klub Vojvodina iz Novog Sada. Ona u svom programu objedinjuje fotografske izložbe akt fotografije, radionice akt fotografije, predavanja na temu akt fotografije, predstavljanje foto-monografija na temu kreativne akt fotografije, druženja fotografa, foto-izlete. Dani akt fotografije se održavaju od 28-30. jula 2017. godine u Novom Sadu.

Plakat "Dana akt fotografije"
Plakat „Dana akt fotografije“

Misija foto-festivala „Dani akt fotografije“ (DAF) je da sačuva umetnost i kreaciju u prikazivanju lepote, čulnosti ljudskog tela i edukuje mlade fotografe kako da se oslobode vulgarnosti i šunda u svojim idejama i vizijama pri stvaranju akt i erotske fotografije, kao i da ispolje svoju ličnost na kreativan način. U doba sveprisutne internet komunikacije prikazivanje nagog tela pripada najosetljivijoj oblasti po ličnost. Zato Fotografski klub Vojvodina moć fotografskog medija usmerava ka pravim vrednostima i umetnost podiže na pijadestal koji treba da ima i zaslužuje u savremenom svetu, boreći se protiv sveopšte komercijalizacije fotografije ljudskog tela.

PROGRAM FOTO-FESTIVALA „DANI AKT FOTOGRAFIJE“ :

Petak 28. jul 2017. godine

18:45 Otvaranje foto-festivala „Dani akt fotografije“ – Novi Sad 2017
19:00 Otvaranje samostalne izložbe akt fotografija „Goli život“ Sandre Požun, iz Ptuja Slovenija – Galerija „Dvorac Eđšeg“ Antona Čehova 4 Novi Sad
20: 30 Predavanje za polaznike akt radionice „Pristup poziranju u akt fotografiji“ – Dejan Dizdar iz Aškelona Izrael, FKV Bulevar oslobođenja 22 Novi Sad

Fotografija sa samostalne izložbe "GOLI ŽIVOT" - Sandre Požun iz Ptuja Slovenija
Fotografija sa samostalne izložbe „GOLI ŽIVOT“ – Sandre Požun iz Ptuja Slovenija

Subota 29. jul 2017. godine

8:00 Prvi deo praktičnog rada na fotografskoj akt radionici pod nazivom „Telo i ambijent“
11:00 Predavanje za polaznike radionice „Seksualnost i erotika fotografiji“ -Stijepo Brbora, iz Dubrovnika Hrvatska, FKV Bulevar oslobođenja 22 Novi Sad
14:00 Drugi deo praktičnog rada na fotografskoj akt radionici pod nazivom „Telo i erotika u prirodnom okruženju“
19:00 Otvaranje samostalne izložbe akt fotografija „Venere i Titani“ Maria Leone Bralića, Zemun Srbija, Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Dunavska 37 Novi Sad

Fotografija sa samostalne izložbe "VENERE I TITANI" Maria Leone Bralica iz Zemuna Srbija
Fotografija sa samostalne izložbe „VENERE I TITANI“ Maria Leone Bralica iz Zemuna Srbija

Nedelja 30 jul 2017. godine

8:00 Treći deo praktičnog rada na fotografskoj akt radionici pod nazivom „Akt kompozicije sa više modela“
13:00 Analiza fotografija učesnika radionice
15:00 Podela sertifikata svim polaznicima i nagrada najboljim polaznicima radionice
17:00 Predstavljanje foto-monografije Stijepa Brbore, mala sala „Dvorca Eđšeg“, slobodan ulaz
19:00 Otvaranje samostalne izložbe akt fotografija „Insomnia“, prof. dr Željka Škrbića iz Novog Sada, Srbija, Galerija za mlade „Macut“ , Sutjeska 2 Novi Sad (prvi sprat SPC Vojvodina, ulaz od suda)
20:00 Zatvaranje foto-festivala „Dani akt fotografije“

Fotografija sa samostalne izložbe "INSOMNIA" Željka Škrbića iz Novog Sada, Srbija
Fotografija sa samostalne izložbe „INSOMNIA“ Željka Škrbića iz Novog Sada, Srbija

Izložba Sandre Požun i Željka Škrbića su otvorene do 7. avgusta 2017. godine, a izložba Mario Leone Bralića je otvorena do 10 avgusta 2017. godine

Pozivaju se svi ljubitelji fotografije da prisustvuju otvaranjima izložbama i promociji foto-monografije. Zadovoljstvo će nam biti da se upoznamo i da se družimo uz priču i promociju umetničke akt fotografije ali i drugih oblasti kreativne fotografije.

FKV tim

0 2111
"Predah" - Galerija kulturnog centra Zrenjanin

Izložba Foto saveza Srbije „Na tragu svetlosti #11“ nastavila je da putuje po Srbiji. Juče je postavljena u Kulturnom centru Zrenjanina, a po rečima organizatorke likovnih događaja u Kulturnom centru Sandre Banjanin ovo je drugi put da se ova izložba održava u gradu na Begeju. Na izložbi su nagrađene fotografije sa raznih foitografskih konkursa i salona pod patronatom FIAP-a i FSS. Ukupno je postavljeno 176 fotografija od 56 autora.

Sandra Banjanin i Milovan Ulićević na otvaranju
Sandra Banjanin i Milovan Ulićević na otvaranju

Izložbu je otvorio član Upravnog odbora Foto Saveza Srbije Milovan Ulićević. Podsetio je na to da ovakva izložba iako ima revijalni karakter, ona ima neprocenjiv arhivski značaj za srpsku fotografiju. Postavivši sebi tri retorička pitanja o stanju fotografije u Srbiji, o autorskom kontinuitetu koji se oslikava kroz ovu izložbu, i o uticaju virtuelne stvarnosti i društvenih mreža na autorske domete on je napravio mali presek fotografske scene u Srbiji. Mali je broj posetilaca spram veličine grada. Ali i pored velike vrućine oni koji su najveći zaljubljenici u kreativnu dobro prezentovanu fotografiju na papiru nisu izostali. Zrenjeninci izložbu mogu pogledati do 20. jula 2017. godine.

Detalj sa otvaranja izložbe "Na tragu svetlosti " u Zrenjaninu
Detalj sa otvaranja izložbe „Na tragu svetlosti “ u Zrenjaninu

Fotografije: Ramona Krompić

0 2348
Fotografija: Lazar Lazić

Veoma je teško doči do brzog rezultata u ovim tehnički zahtevnim oblastima fotografije, pogotovo manje iskusnim polaznicima koji žele pre svega da steknu znanje, a kasnije na osnovu interesovanja i znanja koje su stekli na radionici, kupe sebi bolju fotografsku opremu i omoguće sebi bolji i lakši rad. Zato su u zavisnosti od znanja i raspoloživih objektiva rezulteti tehnički različiti u jednoj ovakvoj galeriji. Vremenom će se doći do tehničke perfekcije i počeće se razmišljati o kompoziciji fotografije i drugim likovnim elementima slike. Tako treba i posmatrati ovu galeriju, kao prvi, ali veliki korak, a možda nekima presudan korak u istraživanju u makrofotografiji ili foto-lovu na egzotične vrste ptica.

MAKROFOATOGRAFIJA:

Fotografija : Jaroslav Kralik
Fotografija : Jaroslav Kralik

Fotografija : Jaroslav Kralik
Fotografija : Jaroslav Kralik
Fotografija: Bojan Božić
Fotografija: Bojan Božić
Fotografija: David Lazić
Fotografija: David Lazić
Fotografija: Marija Holodkov
Fotografija: Marija Holodkov

Fotografija Ratko Nedović
Fotografija Ratko Nedović
Sofija Kadić[/caption]

Fotografija: Nikoleta Vuković
Fotografija: Nikoleta Vuković

Fotografija: Veronika Kovalenko
Fotografija: Veronika Kovalenko


FOTOGRAFIJE PTICA:

Fotografija: Lazar Lazić
Fotografija: Lazar Lazić
Fotografija: Jelena Đomparin
Fotografija: Jelena Đomparin
Fotografija: Jaroslav Kralik
Fotografija: Jaroslav Kralik
Fotografija: Sinisa Petrović
Fotografija: Sinisa Petrović
Fotografija: David Lazić
Fotografija: David Lazić
Fotografija: Igor Gudalović
Fotografija: Igor Gudalović
Fotografija: Sofija Kandić
Fotografija: Sofija Kandić
Fotografija: Marija Holodkov
Fotografija: Marija Holodkov
Fotografija: Jelena Đomparin
Fotografija: Jelena Đomparin

1 2362
Fotografija za sećanje na uspešan završetak prve radionice kreativne makrofotografije Fotografskog kluba Vojvodina

Završena je u nedelju popodne prva radionica kreativne makrofotografije Fotografskog kluba Vojvodina, kojoj je pridružena i radionica o fotografisanju ptica. Sadržajno je bilo druženje dva dana grupe polaznika i mentora radionice, Petra Sabola i Davora Žerjava, koji su su se trudili da maksimalno približe ove oblasti fotografije polaznicima.

Uvodno predavanje Davora Žerjava - foto Petar Sabol
Uvodno predavanje Davora Žerjava – foto Petar Sabol
Petar Sabol predavanje o fotografisanju ptica
Petar Sabol predavanje o fotografisanju ptica
Petar Sabol predavanje o fotografisanju ptica - foto Davor Žerjav
Petar Sabol predavanje o fotografisanju ptica – foto Davor Žerjav

Prvo je Davor u subotu predavao od osnovnih tehnika i opreme do iskustvenih tajni makrofotografije, ilustrovano sa vrhunskim fotografijama Petra Sabola. U drugom predavanju je Petar otkrivao tehnike i svoja lična iskustva u fotogarfisanju ptica. Prolazio je fotografiju po fotografiju i objašnjavao kako je snimljena, i na koje probleme nailazio, i kako ih je prevazilazio. Najupečatljivije po mom mišljenju bio prikaz desetina fotografija ptice vodomar, i priča kako je snimio neke od najnagrađivanijih fotografija u svetu iz ove oblasti.

Praktičan rad, demonstracija na terenu - foto Marija Holodkov
Praktičan rad, demonstracija na terenu – foto Marija Holodkov
Praktičan rad Petar Sabol fotografiše leptira pronađenog na livadi - foto Davor Žerjav
Praktičan rad Petar Sabol fotografiše leptira pronađenog na livadi – foto Davor Žerjav

Zatim se u nedelju pristupilo praktičnom radu. Mnogi će dugo pamtiti odlazak na teren u 4h ujutru, sat vremena pre svitanja, jer nenaviknuti na takav način fotografisanja nisu uspeli ni da „oči sklope“ uzbuđeni, a sa strahom da se ne uspavaju, i ne zakasne na radionicu. Ali im se kažu „muka“ isplatila.

Sakriven i od leptira - foto: Ratko Nedović
Sakriven i od leptira – foto: Ratko Nedović
Precizan fokus - foto Ratko Nedović
Precizan fokus – foto Ratko Nedović

Na radionici su praktično rađene najteže tehnike makrofotografije, a to je snimanja insekata dok je snimanje statičkih objekata, neživih predmeta i cveća, koje mnogo lakše, i manje zahtevno, delimično obrađeno, pa je prktični deo ostavljen za domaći rad polaznika. Posle odrađenog prvog dela makrofotografisanja insekata sa sijaset različitih tehnika, krenulo se ka specijalnom rezervatu prirode „Carska bara“. Najpre sa brodića, a kasnije i sa kopna su fotografisane ptice, uz savete mentora.

Uzbudljiva vožnja brodićem u lovu na ptice - foto Davor Žerjav
Uzbudljiva vožnja brodićem u lovu na ptice – foto Davor Žerjav

Posle male pauze i zajedničkog ručka sa polaznicima, nastavljena je radionica sa tehnikama studijskog rada u makrofotografiji koje demonstrirao Davor Žerjav, a polaznici su imali priliku da i sami praktično probaju i osete zadovoljstvo uspešno uhvaćene kapljice koja pada na površinu vode. Do detalja se istraživalo i probalo, a polaznici su pitanjima obasipali mentore.

Grupa na čeki za fotografisanje ptica - foto Davor Žerjav
Grupa na čeki za fotografisanje ptica – foto Davor Žerjav

U drugom delu popodnevnog praktičnog rada, Sabol je demonstrirao neke veoma korisne tehnike rada u fotošopu koje su primenjive u praksi, kao npr. prevazilaženju malog polja dubinske oštrine i druge korisne tajne u obradi makrofotografije. Kao Sony ambasador on je u jednom kratkom predavanju predstavio i Sony-jevu tehniku i objektive koje do sada koristio, sa jednim iskustvenim osvrtom na fotoaparate i objektive koje poseduje i njihove karakteristike. Opremu dobija od predstavništva Sony u Hrvatskoj.

Foto-lov sa čeke na ptice - foto Milovan Ulićević
Foto-lov sa čeke na ptice – foto Milovan Ulićević
Objektivi ciljaju na sve strane - foto Marija Holodkov
Objektivi ciljaju na sve strane – foto Marija Holodkov

Nažalost predstavnici Sony-ja iz Srbije nisu imali sluha da vide značaj ove radionice Fotografskog kluba Vojvodina u promociji svojih prodajnih mogućnosti na radionici. Sigurno da ovoj ciljnoj grupi odluka o izboru fotoaparata i opreme može pomoći i jedna dobra promocija prodavca da bi se odlučili za kupovinu njihove fotografske tehnike.
Na kraju radionice u maloj svečanosti su podeljeni sertifikati radionice i napravljena je obavezna zajednička fotografija za dugo sećanje i druženje.

Šta će mu toliko stativa kad fotografiše iz ruku - foto Milovan Ulićević
Šta će mu toliko stativa kad fotografiše iz ruku – foto Milovan Ulićević

Srdačan pozdrav polaznika sa mentorima označavao je zadovoljstvo naučenim, koje će mnogi u narednim danima i mesecima primenjivati u svojoj praksi. Skoro svi polaznici su kupili knjigu „Kreativna makrofotografija“, koja će im na skoro 300 strana teksta i fotografija, biti dobar podsetnik i literatura za proširivanje znanja u narednom periodu. Nije se sve moglo stići uraditi, isprobati i čuti za kratko vreme od dva dana koliko je radionica trajala, a dosta toga ima u knjizi za proučavanje.

Uhvaćen sudar dve kapljice - foto Sofija Kadić
Uhvaćen sudar dve kapljice – foto Sofija Kadić

Zadovoljni su organizatori Fotografski klub Vojvodina tokom odvijanja cele radionice. Srdačan stisak ruke prijateljima iz Foto kluba Čakovec to potvrđuje. Sigurno da neka iskustva u radu njihovog kluba i u aktivnosti koje sprovode članovi. Pisanje knjige o fotografiji, sa monografskim pristupom u ilustrovanju knjige, i odličnim fotografijama u toj oblasti, je najveći domet koji može da se dostigne u fotografskoj edukaciji. U narednim mesecima jedan broj ovih knjiga o makrofotografiji će moći da se kupi i preko Fotografskog kluba Vojvodina.

Čvrst prijateljski stisak ruku i zahvalnica za kraj radionice mentorima- foto Davor Žerjav
Čvrst prijateljski stisak ruku i zahvalnica za kraj radionice mentorima – foto Davor Žerjav

Za kraj zahvalnost polaznicima i mentorima od Fotografskog kluba Vojvodina na uspešnoj radionici. Najveće priznanje stiže od polaznika koji u emailu sa poslatim fotografijama izražavaju i zadovoljstvo što su prisustvovali ovom događaju, i kako nam neki pišu „Hvala vam na druženju i s nestrpljenjem čekamo objavu za narednu radionnicu“.

Sutra na stranama ovog sajta donosimo i galeriju izabranih radova polaznika sa radionice.

Tekst: Milovan Ulićević

0 2364

Fotografski klub Vojvodina organizuje RADIONICU KREATIVNE MAKROFOTOGRAFIJE u subotu i nedelju 24. i 25. juna 2017. godine. Radionicu vode Davor Žerjav i Petar Sabol koautori knjige „Kreativna makrofotografija“ koja je izašla iz štampe pre nekoliko meseci. Radionica se sastoji iz teorijskog i praktičnog dela. Namenjena je svima koje zanima makrofotografija, i fotografisanje ptica, a posebno onim fotografima koji žele iskustvo i znanje od najuspešnijih fotografa u ovoj oblasti fotografije. Takođe je namenjena i onima koji se bave komercijalnom stock fotografijom, kako bi poboljšali i proširili kreativne vidike.

Fotografija: Petar Sabol Sharpeye
Fotografija: Petar Sabol Sharpeye

Za radionicu je potrebno da imate bezogledalski (MILC) ili jednooki refleksni digitalni (DSLR) fotoaparat, a poželjno je da imate nešto od opreme koja se koristi za makrofotografiju, kao što su predleće, međuprstenove, preokretne prstenove i makroobjektiv ili dodatne makro bliceve za svetlo, a biće na radionici takve opreme kojom ćete moći da odradite praktični deo, i upoznate se sa njenim radom, ako takvu opremu ne posedujete. Moguć je rad i sa prozumer fotoaparatorm koji ima objektiv sa makro modom.

Fotografija: Petar Sabol Sharpeye
Fotografija: Petar Sabol Sharpeye

PROGRAM RADIONICE:
1. subota 24. 06. od 15h – Teorijski deo u kome ćete se upoznati sa principima makrofotografije i fotografskog pribora i opreme potrebnog za makrofotografiju. Ovaj deo vodi Davor Žerjav.
2. nedelja 25. 06. od 6h do 9h ujutru- Snimanje na terenu biljaka, insekata, leptira i studijski rad.
3. nedelja 25. 06. od 10h – Fotografisanje ptica – teorijski deo koji će voditi Petar Sabol i prezentacija fotografskog rada Sony ambasadora Petra Sabola
4. nedelja 25. 06. od 16h – Praktičan rad u fotografisanju ptica na lokalitetu Carska bara ili Slano Kopovo.
5. Analiza fotografija polaznika u grupnom online radu, uz upustva za obradu fotografija nekoliko dana posle radionice.

Fotografija: Petar Sabol Sharpeye
Fotografija: Petar Sabol Sharpeye
Fotografija: Petar Sabol Sharpeye
Fotografija: Petar Sabol Sharpeye

Za radionicu se prijavljuje najkasnije do 22. juna 2017. do 20 časova. Kotizacija za radionicu je 3700 din i uplaćuje se u celosti do početka radionice. Članovi Fotografskog kluba Vojvodina i članovi Mensa Srbije plaćaju 20% manju cenu, tj. po 3000din. Prevoz kolima do lokaliteta za fotografisanje ptica (ima od 60-70 km) obezbeđuju polaznici i dele troškove prevoza međusobno. Broj je ograničen na 16 polaznika.

Svaki polaznik radionice može kupiti knjigu „Kreativna makrofotografija“ po sniženoj ceni za učesnike radionice od 20 evra. Ovo je izuzetan priručnik za oblast makrofotografije, a ilustrovana je sa originalnim fotografijama Petra Sabola, nagrađenim na mnogim konkursima u svetu. Knjiga je .napisana lakim, jezgrovitim, veoma edukativnim tekstom sa ilustracijama, koji je napisao Davor Žerjav. Njemu je ovo treća edukativna knjiga o fotografiji.

Sva dodatna pitanja oko radionice i prijave za radionicu možete dobiti preko emaila office@fkv.rs

MENTORI RADIONICE:

PETAR SABOL

Petar Sabol
Petar Sabol

Petar Sabol Sharpeye rođen je 1981. u Čakovcu. Fotografijom se počeo baviti 2007. Iste se godine priključuje Fotoklubu Čakovec i postaje njegov aktivni član. Od samoga početka svoga fotografskog rada očaran je prirodom, pogotovo područjem makrofotografije. Osim prirode, profesionalno fotografiše razne proslave i javne događaje.
Njegove fotografske slike prikazuju i dočaravaju trenutke iz života prirode kojeje većini ljudi teško ili gotovo nemoguće videti u stvarnosti zbog sve većega otuđenja od prirode. Zahvaljujući vrlo predanom i sistematskom radu, beleži neverovatne kadrove. Idealiziranjem lepote prirode zauzima svoj čvrsti pozitivni stav prema lepoti i čudesnosti prirode.

Fotografija: Petar Sabol Sharpeye
Fotografija: Petar Sabol Sharpeye

Od početka 2012. godine do danas učestvovao je na mnogim međunarodnim izložbama umjetničke fotografije pod visokim patronatom FIAP-a (Fédération Internationale de l’ArtPhotographique) čak 299 puta.Nagrađen je 332 puta (172 medalje i 160 diploma) u više od 30 država. Takođe je učestvovao na međunarodnim izložbama pod pokroviteljstvom PSA (PhotographicSocietyof America) gdje je isto tako mnogo puta nagrađivan. Nagrađivan je i na drugim specijaliziranim fotografskim takmičenjima širom sveta. Ukupan broj nagrada premašuje brojku 400. Dobitnik je prve nagrade na 1x Photo Awards 2015. Nosilac je fotografskog zvanja EFIAP/g i EPSA.

Fotografija: Petar Sabol Sharpeye
Fotografija: Petar Sabol Sharpeye

Njegova poznata fotografija „Natural abstract“ nagrađena je FIAP zlatnom medaljom u makro kategoriji na 7. Salonu fotografije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima 2012/116 i trajno je pohranjena u Nacionalnoj biblioteci u Parizu. Ta je fotografija bila i među 10 najboljih na takmičenju Sony World PhotographyAwards. Na tome je takmičenju pobjednik u kategoriji National Award za 2015., gdje se sa još jednom svojom fotografijom plasirao u 50 najboljih. Naredne 2016. ponovio je svoj uspeh drugu godinu za redom na istom takmičenju s fotografijom „Swirl“. Na www.fotowedstrijd.eu dobitnik je prve nagrade u makro kategoriji s fotografijom „Only love matters“ 2014. Pet godina uzastopce nagrađivan je na američkom National Insect salonu pod pokroviteljstvom PSA od čega je dvaput dobitnik zlatne PSA medalje za najboljega autora salona. Prvu i drugu nagradu osvojio je 2014. i 2016. za svoje makrofotografije na National InsectWeek u Engleskoj, koji se održava svake druge godine. Osvojio je drugu nagradu u kategoriji „divljina“ na Siena International PhotographyAwards, kristalni Pangea trofej. Osvojio je i prvu nagradu na 1x Photo Awards 2015. U martu 2017. osvojio je drugu nagradu na HIPA takmičenju (Hamdan Bin Mohammed Bin Rashid Al Maktoum International PhotographyAward) u otvorenoj kolor kategoriji u sklopu 6. sezone „TheChallenge“ u Dubaiju.

Fotografija: Petar Sabol Sharpeye
Fotografija: Petar Sabol Sharpeye

Za manje od četiri godine Petar Sabol postao je najnagrađivaniji hrvatski fotograf. Njegovi su radovi objavljivani u mnogim časopisima (Mirror, Telegraph, The Sun, TheDailymail, Meridijani).
Do sada je tri puta samostalno izlagao. Krajem 2014. u Zagrebu se predstavio svojom prvom samostalnom izložbom Leptiri. Drugu samostalnu izložbu Kingfisher imao je u aprilu 2016. u gradu Negova u Sloveniji pod visokim patronatom FIAP-a, u jednom od šest svetski priznatih izlagačkih centara FIAP-a. Treću samostalnu izložbu Kingfisher predstavio je u Boru, u Srbiji, početkom oktobra 2016. Redovni je član žirija na međunarodnim izložbama i fotografskim takmičenjima, a Sony je ambasador za Hrvatsku.

DAVOR ŽERJAV

Davor Žerjav
Davor Žerjav

Davor Žerjav rođen je 1977. u Čakovcu. Po struci je učitelj hrvatskoga jezika i radi u osnovnoj školi. Fotografija ga prati od rane mladosti i vremena klasične filmske fotografije koju mu je približio njegov otac. Od pojave digitalne tehnologije dublje se posvećuje fotografiji.
U svojoj školi 2003. pokreće novinarsku i fotografsku grupu u kojoj fotografskoj umetnosti poučava osnovnoškolce od 5. do 8. razreda. Godine 2010. priključuje se Fotoklubu Čakovec i postaje njegov aktivni član. U pedagoškome radu sa svojim učenicima neguje pristup fotografiji koji je specifičan za Fotoklub Čakovec. Poučava teoriju svetlosti, tehničke osnove fotografije (principe funkcioniranja fotoaparata i nastajanje fotografske slike, mjerenje svetla i ekspoziciju, ulogu objektiva), a poseban naglasak stavlja na likovne i medijske vrijednosti fotografije. Osim redakcijskih zadataka vezanih za opremanje školskog lista fotografijama (vesti, fotoreportaže, intervjui, fotostrip), s učenicima radi niz tehničkih i likovno-fotografskih vežbi čije rezultate redovito izlažu u galeriji škole. Rad fotografske grupe uglavnom se temelji na digitalnim fotoaparatima. Učenicima prenosi i dragocena znanja o cameri obscuri na temelju udžbenika prof. Ivice Kiša „Camera obscura – osnove fotografije“ i na temelju iskustva iz Fotokluba Čakovec. Deca tako redovno izrađuju fotoaparate od kutija šibica s 35 mm filmom (Matchboxpinhole), razne fotoaparate od kartonskih kutija i posećuju Cameru obscuru Giganticu, koju svake godine članovi Fotokluba Čakovec postavljaju u centru grada, na Svetski dan camere obscure. S decom se okušao i u fitografiji – postupku zadržavanja fotografske slike na površini biljaka.

Naslovna strana knjige "Kreativna makrofotografija"
Naslovna strana knjige „Kreativna makrofotografija“

Piše o fotografiji. Svoju prvu knjigu „Promišljati fotografski“ izdao je 2011. u izdanju Fotokluba Čakovec. Knjiga je namijenjena prvenstveno početnicima u fotografiji i svima onima koji žele fotografiji pristupiti promišljeno i temeljito. Ona donosi iskustva čakovačke grupe ljubitelja fotografije na njima svojstven način; njihovim pristupom, metodologijom i estetikom. Svoju drugu knjigu „Kôd fotografske slike“ izdao je 2014. kod istoga izdavača. Druga knjiga je namenjena fotografskoj i likovnoj publici, medijskim radnicima, novinarima, urednicima, ali i fotografima koji žele otkriti kako fotografija funkcioniše kao medij. Osim knjiga, objavljuje i članke o fotografiji i fotografskoj literaturi na internet stranama i piše predgovore za fotografske izložbe.
Pokreće 2013. godine svoj najveći fotografski društveno otvoreni projekat LICA u kojem u toku dvije godine rada portretiše 501 osobu. Uz svoju prvu samostalnu fotografsku izložbu, održanu u Galeriji Scheier u Čakovcu 2016., izdao je fotomonografiju sa 86 portreta.
U Fotoklubu Čakovec i kao gostujući predavač vodi nekoliko tematski različitih radionica o fotografiji (Portretnu i Reklamnu fotografiju zatim Letnju školu fotografije za djecu).
Bavi se portretnom i studijskom fotografijom.

.
Tekst pripremio: Milovan Ulićević
Fotografije copyright: Petar Sabol

1 2364
Zajednička uspomena na predavanje Zorana Jovanovića Mačka u FKV

Poslednje gostovanje fotoreportera Zorana Jovanovića Mačka u Fotografskom klubu Vojvodina pamtićemo pored ostalog i po jednoj anegdoti. Pošto su fotoreporteri retko u ulozi predavača, zbog akcije koju nameće profesija, ovo predavanje je bilo Zoranovo „vatreno krštenje“ u toj ulozi. Ali za njega nije bilo obično iz još jednog razloga. U publici se nalazio Tomislav Peternek, naš poznati fotograf, počasni član Fotografskog kluba Vojvodina, koji nas je obradovao svojim dolaskom. On je bio nastavnik Zoranu Jovanoviću Mačku na Institutu za novinarstvo na odseku za reportažnu fotografiju osamdesetih godina. Kako Zoran kaže „sticajem okolnosi ja nisam tada položio završni ispit, jer me je na ispitu oborio njegov uvaženi učitelj i sadašnji veliki prijatelj Peternek“.

Zoran Jovanović Mačak na predavanju o svom radu u FKV
Zoran Jovanović Mačak na predavanju o svom radu u FKV
Oštro oko procenjuje  i objektivan sud posle trideset godina Tomislava Peterneka
Oštro oko procenjuje i objektivan sud posle trideset godina Tomislava Peterneka

Shvativši ovo predavanje i kao obavezu da se prikaže u što boljem svetlu prema svom učitelju, i tako negira svoju pre trideset godina dobijenu lošu ocenu, on se posebno pripremio za predavanje, kako bi maksimalno pružio uvid u svoj rad, i u teškoće i lepote svog fotoreporterskog posla, kog više od trideset pet godina sa uspehom obavlja. Mala trema koju je imao pred auditorijem brzo je nestala, kroz razgovor o fotografijama i diskusiju o njima. Publici je više od dva sata, bez imalo oscilacija držao pažnju, oduševljavajući ih pojedinim radovima i reportažama, podsećajuči ih na vreme kada su fotografije nastale. Na kraju predavanja, naš uvaženi Toma je stao pred publikom obrativši joj se samo jednom rečenicom: „Mačak ovo je za odličnu ocenu, i ispravljam onu negativnu koju sam ti dao pre više od trideset godina “ Svi prisutni su sa osmehom odobravanja i aplauzom potvrdili ovaj Peternekov zaključak o fotografskom radu Zorana Jovanovića Mačka.

Tako je ova anegdota obeležila predavanje. Nasmejala je mnoge prisutne, među kojima je bilo i Mačkovih kolega, fotoreportera novosadskih novina „Dnevnik“, koji su sa njim zajedno bili na mnogim događajiima poslednjih trideset godina. Nizali su se ti događaji u emotivnim fotografijama, punim simbolike, i priče koje svaka njegova fotografija nosi. Zoran se potrudio da mlađoj publici kroz prikaz različitih prilaza fotoreportaži, u praktično realizovanim reportažama objavljenim u „Večernjim novostima“ objasni kako da pristupe tom zadatku, ako se odluče za taj naporan posao. To je bio veoma edukativan deo, koji odaje tajne ličnog pristupa poslu i način razmišljanja o događajima koje treba fotografisati. Poslu je Mačak 100% posvećen u toku dana, potvrdila nam je i njegova supruga, koja je došla kao velika podrška njegovom prvom predavanju u kom priča o sebi i svom poslu.

Za podsećanje na predavanje-Zoran Jovanović Mačak ,fotoreporter dnevnog lista Vecernje novosti. Autor gost Foto kluba Vojvodina.Rad profesionalnog novinskog foografa Novi Sad 30.05.2017 Foto:Djordje Banjanin
Za podsećanje na predavanje – fotografija Zoran Jovanović Mačak ,fotoreporter dnevnog lista Vecernje novosti.
Autor gost Fotografskog kluba Vojvodina.
Novi Sad 30.05.2017
Foto:Djordje Banjanin

Fotografski klub Vojvodina u svojim već dobro poznatim fotografskim dešavanjima će podržavati da fotografi iz prakse budu i predavači u klubu, iako to povlači i izvestan rizik, jer mnogo je lakše stati jednom fotoreporteru ispred opasnog događaja i fotografisati ga, nego ispred publike u kojoj ima i i početnika i iskusnih kolega fotografa koji su u fotografiji po više decenija i pričati im o estetici u fotoreportažnoj fotografiji i sl. Zadovoljiti sve ukuse i biti interesantan tako različitoj publici nije nimalo lak zadatak. Zoran Jovanović Mačak se za to dobro pripremio, i u tome je uspeo.

Tekst: Milovan Ulićević
Fotografije: Đorđe Banjanin

0 2340
A sad svi marš na ples 2012 - Fotografija Zoran Jovanović Mačak

Fotoreporter je lovac oduvek i ono što ulovi zauvek živi kao dokument. Ali postoje scene kojima ne možete lako prići, ako se ne šunjte kao mačak koji se šunja da uhvati svoj plen, za koje imate delić sekunde, ne bi li motiv učinili narativnim i večnim trenutkom koji se ne zaboravlja, trenutkom kojem se često vraćamo kada opisujemo pojedine događaje iz prošlosti.
Život treba studirati očima, a fotograf mora dovoljno blizu prići objektu, biti brz i oprezan, i uporan u svojoj želji da uhvati „lovinu“ iz života. Fotograf je lovac koji jednim „hicem“ hvata karakter osobe, njen stvaralački kredo, stav i razočarenja.

Kuda otići  1996 - Fotografija Zoran Jovanović Mačak
Kuda otići 1996 – Fotografija Zoran Jovanović Mačak
Za Đurđevdan mora da  ima 1996 - Fotografija Zoran Jovanović Mačak 1996
Za Đurđevdan mora da ima 1996 – Fotografija Zoran Jovanović Mačak

Upravo takav je fotograf Zoran Jovanović Mačak iz Pančeva. Zato nije slučajno da je nadimak dobio zbog načina obavljanja svog posla fotografa reportera koji radi više od dve decenije u redakciji „Večernjih novosti“.
Zato smo ponosni što će Zoran Jovanović gostovati u Fotografskom klubu Vojvodina u utorak 30. maja 2017. godine od 20h, kada će predstaviti svoj fotografski rad. I to ne samo kao reporter dnevnih događaja, već i kao fotograf na filmskim projektima u kojima je učestvovao.

Iskušenje general i omladinka 2005 - Fotografija Zoran Jovanović Mačak/Večernje novosti
Iskušenje general i omladinka 2005 – Fotografija Zoran Jovanović Mačak/Večernje novosti
Kosac 1999 - Foto Zoran Jovanović Mačak
Kosac 1999 – Foto Zoran Jovanović Mačak

Veoma rano, sa 19 godina, je postao saradnik dnevnih listova „Vjesnik“ i „Večernji list“, a preko 36 godina sarađuje i sa „Pančevcom“, dok najveći uspeh postiže kao stalni fotoreporter „Večernjih novosti“ gde su naslovne strane mnogo puta bile Mačkove fotografije . Njegove fotografije su objavljivane i na naslovnim stranama „Vašington posta“ i saradnik je više novinskih agencija. Od 1985. godine je radio i kao fotograf i asistent kamere na velikim televizijskim serijama poput „Vuk Karadžić“ na RTS-u. Zoran je na Institutu za novinarstvo u Beogradu pohađao novinarsku školu kod Tomislava Peterneka.

Brze pruge - Fotografija Zoran Jovanović Mačak
Brze pruge – Fotografija Zoran Jovanović Mačak
Romantika naših dana 1995 - Fotografija Zoran Jovanović Mačak
Romantika naših dana 1995 – Fotografija Zoran Jovanović Mačak

Izlagao je fotografije na dve samostalne ali veoma značajne izložbe. Uvek sam smatrao da hiperprodukcija samostalnih izložbi pojedinim autorima samo smeta u njihovom kreativnom radu, jer se uljuljkuju samodovoljnjošću i gube na izrazu. Za Zorana Jovanovića Mačka se to ne može reći. Njegove fotografije, kaže Ivan Ivačković na otvaranju njegove samostalne izložbe „Pogled“ iz 2001 godine, „govore o vremenu u kome je na sve strane bilo prljavih ruku, u kojem se ljudi nisu pitali kako će izgledati sutrašnjica, nego da li će je uopšte biti, u kojem je svako jutro garantovalo nova poniženja i u kojem nismo stizali da se načudimo svemu što nam se događa

Jovanović je svoje dnevno reportersko iskustvo u dnevnom novinarstvu razvio kroz prepoznavanje onih trenutaka koji nadživljuju vreme, i sa fotografijama ostaje i iznad tog vremena i sudbine koja nas je sve zadesila. Trudi se da ostane neutralan, odgovoran i objektivan u sudu koji poseduje svaka dokumentarna fotografija, misleći i o vremenu koje će doći posle toga. Postaje reporter koji je sam sebe ovekovečio fotografijama, a za to treba i mnogo hrabrosti, jer je sud fotografije mnogo jači od izgovorene i pisane reči.

Maca i slanina 1996 - Fotografija Zoran Jovanovic Macak/Vecernje Novosti
Maca i slanina 1996 – Fotografija Zoran Jovanovic Macak/Vecernje Novosti

Njegove fotografije „nisu samo jedan mogući pogled na Srbiju kakva ona uistinu po tim „beleškama“ i jeste, već je to i svojevrsni autoportret suptilnog ali i oštrookog posmatrača, nepristrasnog ali i emotivnog aktera stvarnog života, obrazovanog i intuitivnog tumača“ kaže o fotografu Savo Popović.

Predavanje je otvoreno za sve zainteresovane i besplatno je. Zbog ograničenog broja mesta i bolje organizacije toka predavanja, molimo Vas da prijavite dolazak putem emaila office@fkv.rs . Predavanje se održava 30.05.2017. od 20h u Bulevaru oslobođenja 22, Novi Sad (VIDI MAPU u kontaktima na sajtu)

BIOGRAFIJA:

Zoran Jovanovic Mačak -portret Predrag Mitić
Zoran Jovanovic Mačak -portret Predrag Mitić

Zoran Jovanović Mačak rođen je 1962. godine u Pančevu, a profesionalno se bavi fotografijom od 1981.
Status slobodnog fotografa mu je omogućio da raširi saradnju sa mnogim dnevnim i ilustrovanim listovima širom Jugoslavije, u kojima objavljuje atraktivne reportažne fotografije. Šest godina je proveo radeći na filmu gde stiče raskošno iskustvo kao filmski fotograf.

Upravo ovaj deo karijere i fantastični snimci koje je „uhvatio“ i ovekovečio otvorili su mu vrata svetskih novinskih agencija “Reuters”, “AP” i “Sigma”. Stalni je saradnik dečje fondacije UNICEF. 0D 1994. godine je stalno zaposlen u najtiražnijem dnevnom listu “Večernje novosti” u kojem i danas radi kao fotograf-reporter.

Član je profesionalnih udruženja UNS (Udruženje novinara Srbije), NUNS (Nezavisno udruženje novinara Srbije) i UFOS (Udruzenje fotografa Srbije), kao i umetničkog udruženja ULUPUDS (Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti I dizajnera Srbije).
Dobitnik je više domaćih i svetskih priznanja.

NAGRADE (izbor): 1999 Godisnja nagrada za fotografiju „Kosac“ lista Vecernje Novosti.

1999 Godisnja nagrada agencije tanjug za reportazu ,:kolekcija “Dim”

1999 Nagrada za istu kolekciju u Njujorku u organizaciji ULUPUDS /TIME

2000 UNEP/Njujork/Tokio nagrada za seriju o ekologiji .

2012 UNS Godisnja nagrada za fotografiju “Zauvek zaboravljeni”

IZLOZBE IZBOR: 2001 Samostalna izlozba :Pogled ,Muzej istorije Jugoslavije .

2000- 2013 Redovne, Majska, Ulupuds izlozbe na zadate teme.

1995 -2011 Redovne ,press foto izlozbe YU – Press Tanjug, YU-Press -Srbija, Beta foto,
World Press – Foto.

2014 Samostalna izlozba: “Romantika nasih dana” Kulturni centar Srbije u Parizu
.

Tekst: Milovan Ulićević

0 1505

Sinoć je u Fotografskom klubu Vojvodina bio mali praznik kreativne fotografije koji ćemo još dugo pominjati i koji će nam biti novi marker koji smo dostigli u organizaciji, i reper za nivo predavanja ka kojem treba težiti. Kada vam u goste dođe veliki fotograf, i još tako dobar predavač kao što je Janoš Ejfert, onda vam srce još jače lupa za fotografiju. U dva sata neizmerno zanimljivog predavanja, Ejfert je demonstrirao svoju svestranost, višestruka fotografska interesovanju, inovatorstvo i istraživački duh u fotografiji, izuzetne edukatorske sposobnosti, tehničku perfekciju.

On je višestruko nagrađivan autor na svim meridijanima, koji oduševljva svojim fotografijama plesa, triptisima kolorne foto-montaže, aktovima, a ponajviše multimedijalnim slajd projekcijama (diaporama i digiramama), gde dostigao sam vrh u svetu fotografije. Mogu samo reći da je neizmerno zadovoljstvo biti od onih koji su imali prilike da čuju Ejfertovu živu reč, i da dožive da im se bez zadrške otkrivaju malo poznate fotografske tajne i iskustvene cake, koje, kao i svaki veliki fotograf, Janoš Ejfert želi da prenese na druge, i u to ulaže puno svoje energije.

Uživali smo i u arhivi fotografija sa njegovih izložbi po svetu, od Kine i Indije preko Evrope do Amerike, gde smo mogli da vidimo kako se na fantastičan način osvaja izložbeni prostor i gradi originalna postavka foto-izložbe. Moram reći da je na ovim srpskim prostorima malo takvih izložbi, i da u tome zaostajemo. A postavka izložbe je važan činilac koji utiče kako će se fotografija doživeti od strane posmatrača.

Ne mogu da ne pomenem i izuzetan simultani prevod Samuela Almašija fotografa iz Novog Sada, koji je tako neupadljivo i stručno prevodio da smo na momente imali utisak da nam je u goste došao predavač na maternjem jeziku.

Svi oni koji su se prijavili za predavanje, uživali su u fotografijama. Ovakvi fotografski događaji, koji vam se dešavaju pred vratima, sigurno nisu, i ne mogu biti svakodnevnica, a kada im ne prisustvujete stvaraju rupe u vašem fotografskom znanju i iskustvu.

Hvala svima koji su bili na predavanju i koji su mnogo puta aplauzima ispraćali projekcije i fotografije našeg gosta. Hvala i našem gostu Janošu Ejfertu što je došao u Fotografski klub Vojvodina, posle prijema nagrade na Trijenalu pozorišne fotografije, i što je imao volje i želje da i posle predavanja ostanemo zajedno do dugo u noć i razgovaramo o fotografiji.

Tekst: Milovan Ulićević
Fotografije: Đorđe Banjanin

0 1862
Fotografija "Putovanja 02" - autor Janoš Eifert

Janoš Eifert, jedan od najznačajnijih i najpoznatijih u svetu mađarskih fotografa, će gostovati u Fotografskom klubu Vojvodina 26. maja 2017. godine u 20 časova. On je jedan od nagrađenih autora na 15. trijenalu pozorišne fotografije u Novom Sadu koje se otvara tog istog dana. Tada počinje i najznačajnija pozorišna manifestacija Sterijino pozorje, a ovo fotografsko trijenale je svakako u slavu pozorišta i svih onih koji su mu posvećeni i duhom i poslom.

"Cirkus" - autor Janoš Eifert
„Cirkus“ – autor Janoš Eifert

Eifert kreira multivizuelne slajd projekcije od 1985. godine. Ugledao se na majstore, ili bolje reći njegove uzore – Dozvald Janoš, dr Srđan Plavša, Žak Miler, dok je umetnost dr. Lajoša Vegvarija – u velikoj meri su uticala na njegov stil, koji odlikuje odsustvo teksta, seksualnost, vizuelna mašta, specifičan sistem simbola i slika, a zvuk na osnovu unutrašnjeg kretanja i virtuozne dikcije.

Fotografija "Iračke žene" -  autor Janoš Eifert
Fotografija „Iračke žene“ – autor Janoš Eifert

Bio je na čelu liste autora Međunarodne federacije fotografske umetnosti (FIAP) u 1993. sa multivizuelnim slajd projekcijama pod nazivom „Ples“ i „Ples vatre“ koje su izabrane od strane FIAP-a za njihovu istorijsku zbirku. Potom je usledio poziv na prezentaciju u Fotgrafskom kino klubu u Parizu (studio Raspail).

U 1994. godini predstavlja radove i drži predavanja na turneji u Velikoj Britaniji na poziv Kraljevskog fotografskog društva, a nakon toga ide na turneji po Nemačkoj, Austriji, Italiji, Slovačkoj i Rumuniji.

Fotografija "Krdo ovaca" - Janoš Eifert
Fotografija „Krdo ovaca“ – Janoš Eifert

Multivizuelna slajd projekcija (diaporama fr.)nastaje kada se udruže projektovana slajd fotografija i dramaturgija zvuka u specifičnoj tehnici projekcije. Ona je srodna fotografiji i filmu. Fotografije se zajedno projektuju, mogu preklopljeno u nizu ili jedna pored druge sukcesivno, a sve uz pomoć višestrukih slajd projektora.U projekciju se pažljivo ugrađuje zvuk (muzika, ljudski govor, buka, montirani zvuk) kao pratnja vremenskoj promeni fotografija koja ide u jednom vremenskom toku, ali često u oba smera vremenskog toka. U multivizuelnoj projekciji u osnovi dva faktora igraju ključnu ulogu: vrijeme i način promene slajdova. Projektovanje fotografije na drugu, i prikazivanje kretanja u montaži, se razlikuje od kretanja na filmu, i može da podstakne niz asocijacija. Posebno je slajd projekciji, u zavisnosti od broja slajdova, potrebna kontrolna sinhronizacija jedinica. Danas je sve kontrolisano računarom.

Digirama – se zove multivizuelna slajd projekcija, digitalnih fotografija koja promovišu nove forme, koje nastaju softverski i ona je nastala na početku trećeg milenijuma. Odgovora nekadašnjoj multivizuelnoj slajd projekciji dodajući joj nove oblike

Fotografija "Bez naziva" - autor Janoš Eifert
Fotografija „Bez naziva“ – autor Janoš Eifert

Janoš Eifert je član žirija mnogih međunarodnih festivala, a često je pozivan da bude predavač u raznim državama. Kao nastavnik, unapređuje nastavu prikazujući svoje složene multivizuelne slajd projekcije – a kao sredstvo za rad – koristi ih u obrazovanju.

On je učestvovao u organizovanju nekoliko domaćih i međunarodnih diaporama festivala kao što je MEDIAVAVE Međunarodni diaporama i CD-ROM festival, u Djeru Mađarska. Njegovi radovi, ili njihovi delovi su prikazivani na mađarskoj televiziji.

U poslednjih nekoliko godina, koristi digitalnu tehnologiju, a 2005. godine, i je sa Radisić Milanom ko-autor, kada prave drugačiju diaporame na zahtev Mađarskog udruženja psihijatara Ona je koncipirana u tom duhu. Sastavlja nove alate, a napredni oblik digirama (digitalne multivizuelne slajd prezentacije) su predstavljene u Austriji, Kini, Indiji, Kanadi, Švajcarskoj, Makedoniji, Slovačkoj i Mađarskoj.

Predavanje je otvoreno za sve zainteresovane. OBEZBEĐENO JE SIMULTANO PREVOĐENJE SA MAĐARSKOG NA SRPSKI JEZIK. Zbog ograniočenog broja mesta molimo Vas da se prijavite putem emaila. Svi koji se prijave isključivo putem emaila office@fkv.rs i dobiju potvrdan odgovor moći će da prisustvuju predavanju besplatno. Prijava je do četvrtka 25. maja u 22h. Predavanje se održava 26.05.2017. od 20h u Bulevaru oslobođenja 22, Novi Sad (sedište Mense gde klub sprovodi aktivnosti i predavanja-VIDI MAPU u kontaktima na sajtu)

BIOGRAFIJA:

Janoš Eifert - portret
Janoš Eifert – portret

Janoš Eifert je rođen 8.maja 1943. godine u mestu Hodmezuvašarhej, Mađarska
Od 1960. godine do 1977. godine je profesionalni plesač. Počeo je da se zanima za fotografiju 1968. godine tokom gostovanja njegove plesne trupe u inostranstvu.
1977: Fotograf je u časopisu „Lobogó“, 1978-88 u časopisu „Búvár“, 1991-92 u „Képes Extra“, 1991-93. časopis „BOOM“, zatim „Új Tükör“, „Népmüvelés“, „Muzsika“, „Világ Ifjúsága“ i drugim časopisima.
1984: Umetnički direktor u „Sebesvíz International Workshop“; drži kurseve fotografije na „Erste Werkschule für Fotografie“ u Soltau, „Höhere Graphische Bundes- Lehr- und Versuchstanstalt“ u Beču, and „BodyArt“ in Bajrotu. Vodeći je predavač na master-kursu pri Mađarskom fotografskom savezu.
1985: Osvaja više glavnih nagrada na prestižnim međunarodim festivalima sa multivizuelnim slajd prezentacijama: „Hard Rocks“ (1985), „Vraćeno vreme“ (1987), „Bilo jednom jedno selo“ 1988: „Situation Report“ (1989), „Karneval u Veneciji“ (1989), „Predstavljam svoju ženu“ 1990: „Ples vatre“ (1991), „Maske“ (1992), „Uvod“ (1995), „Inače“(2005), „Pogled“, „Lavirint“ (2006).
1993: Njegove multivizuelne slajd prezentacije „Ples” i „Ples Vatre” su selektovane u istorijsku muzejsku kolekciju FIAP-a.
1994: Obišao je sa dioporamom Veliku Britaniju, na poziv Kraljevskog fotografskog društva,
a takođe je bio u Nemačkoj, Austriji i Italiji
1998: umetnički je direktor I. Nationalne fotonedelje,
1999: predsednik savetodavnog odbora II. Nationalne fotonedelje, i direktor festivala „Mesec fotografije“ 2000, 2002.
2000: koosnivač i prvi umetnički direktor je Savremene dokumentarne zbirke fotografija osnovane od Nationalne Széchenyi biblioteke i Mađarske fotografske asocijacije, zamenik predsednika HUNGART-a, ekspert, član njenog umetničkog saveta.
2001: radio je kao fotoereporter u FotoVideo i Foto Mozaik-u; umetnički je direktor Galerije nacionalnog plesnog teatra
2001-2006: živi i radi u gradu Đeru /Mađarska/.
2002-: nastavnik Mađarske plesne akademije, Škole plesa i likovne umetnosti u Đeru, i Sokratove tehničke škole; predaje fotografiju, novinsku fotografiju i novinsko izdavaštvo.
2002-2004: Umetnički je direktor MEDIAWAVE-festivala (Györ / H)
2004-: Umetnički direktor je Zoom Magazine
2005-: Glavni je fotograf naslovnih strana „Györi Hét“.
2006: Na poziv Kineske foto-asocijacije je boravio u Kini

Tekst pripremili:
Edita Sabo i Milovan Ulićević

0 1523
Galeriju 73 - fotografija : Jan Valo

Najznačajnija godišnja izložba Foto saveza Srbije, koja se po jedanaesti put održava, otvorena je sinoć 20.aprila 2017. godine u „Galeriji 73“ u Beogradu. Izložba „Na tragu svetlosti“ je ove godine i deo manifestacije „Beogradski mesec fotografije“. Pozdravnom rečju, i podsećanjem na obim i značaj izložbe, posetiocima se obratila direktorka „Galerije 73“ Mirela Pudar. U ime organizatora FSS izložbu je otvorio i o izložbi je govorio Milovan Ulićević član UO FSS. Analiziravši izložbu on je izneo mišljenje i o trenutnom stanju u izlagačkoj fotografiji pod patronatima FIAP i FSS, i o tome napisao uvodnik u katalog izložbe, koji ovde u celini prenosimo:

Autor fotografije: Božidar Vitas
Autor fotografije: Božidar Vitas

Izložba „Na tragu svetlosti“ nagrađenih radova na izložbama pod patronatom FIAP-a i Foto Saveza Srbije ulazi u drugu deceniju, održavajući se jedanaesti put. To svakako zaslužuje poštovanje, koje uživa među fotografima koji su svoje delovanje vezali za kreativnu fotografiju, bilo da su amateri ili profesionalci. Na izložbi su fotografije autora koji su po mišljenju selektora, predsednika umetničkog saveta Aleksandra Kelića, najbolja fotografija od više nagrađenih, ako je autor imao više nagrada na raznim FIAP salonima, ili samo jedan nagrađeni rad, ako ih autor nije imao više. Sigurno da je selektor pri izboru imao ideju vodilju za konačan izgled cele postavke. Svi autori su na taj način predstavljeni sa po jednom fotografijom, a ukupno je 56 autora nagrađenih na izložbama održanim u 2016. godini, dok je 176 njihovih fotografija nagrađeno. Takva demokratičnost kod izlaganja radova je i logična, jer ne bi bilo u redu suprostavljati nagrade sa raznih salona, i još jednom ih žirirati i porediti međusobno neporedivo, kako po temi tako i po tipu salona fotografije. Jer ipak ova izložba ima revijalni, a ne takmičarski karakter.

Autor fotografije: Božidar Vitas
Autor fotografije: Božidar Vitas

Po zamisli ova izložba dokumentuje stanje u grupnoj izlagačkoj fotografiji, a sam naziv govori da predstavlja svetlosni trag koji se ocrtao na fotografskom nebu Srbije. Prezentovana na najbolji mogući način, udružena sa reprezentativnim katalogom-knjigom sa svim izloženim radovima i popisanim nagradama, privlači pažnju javnosti i zauzima značajnu istorijsku ulogu u današnjem vremenu, u kome dominira virtuelna digitalna prezentacija fotografija, i kratkotrajni, neanalitički pogled na fotografiju. Ona tako vraća veru u tradicionalno poimanje uloge umetnosti kao estetskog pročišćenja duše onoga koji posmatra neko umetničko delo – katarzu.

Autor fotografije: Božidar Vitas
Autor fotografije: Božidar Vitas

Gledajući ove fotografije, postavljaju se tri ključna pitanja, na koja ću pokušati da odgovorim.
Prvo je pitanje da li izložba daje objektivni presek stanja fotografije u Srbiji, i smer njenog razvoja, obzirom da gledamo fotografije – vizije velikog broja kreativnih fotografa? Na njega bih mogao odgovoriti potvrdno samo ukoliko se uzme u obzir nekoliko oblasti fotografije: one vezane za temu prirode, dokumentarne i socijalne fotografije, a nešto manje portrete i aktove. Stiče se utisak da odgovor na ovo pitanje upućuje na organizatore koji biraju teme za svoje izložbe, vodeći se finansijskom isplativošću organizovanja, a autori se prilagođavaju temi, kao i svojoj finansijskoj moći. Većina nagrada za fotografiju je osvojena na izložbama i salonima domaćih organizatora i žirirana od žirija sastavljenog od domaćih eminentnih fotografa i fotografa iz okruženja, manje-više istog fotografskog nasleđa. Međutim jedan veliki broj fotografa školovanih na akademijama, i višim školama, ostaje van ovog miljea, jer konceptualna, nadrealna, eksperimentalna i društveno angažovana fotografija, uz još neke druge, nisu predmet interesovanja organizatora, osim posredno, kroz slobodne teme, gde nailaze na slabiji odjek. To se onda direktno reflektuje na izložbu „Na tragu svetlosti“. Zato sam mišljenja da ova izložba ipak nije dovoljno objektivna slika stanja fotografije u Srbiji, ali se kao polazna tačka može uzeti za istraživanje o srpskoj fotografiji. Pošto drugih sličnih izložbi u Srbiji nema, samo širenjem članstva FSS u smeru obuhvatanja svih koji su vezani za fotografiju i povećanja uticaja FSS u društvu, kroz značaj očuvanja fotografskog nasleđa, ova objektivnost će se povećati.

Autor fotografije: Miki Veličković
Autor fotografije: Miki Veličković

Drugo pitanje je da li se može primetiti autorski kontinuitet i razvoj, posmatrajući nagrađene fotografije istih autora u poslednjih deset godina? Razmišljajući o tome, posmatrao sam fotografije u katalozima i zamislio da izmešam nagrađene fotografije iz raznih godina ne bih li primetio razliku. Došao do zaključka da vremenski sled u ovom nizu, a ni estetsku promenu, ne mogu da uočim. Jedino što mogu da primetim je da korak po korak udeo kompjuterske obrade u dokumentarnoj fotografiji raste, što tumačim tolerantnijim kriterijumima žirija prema toj pojavi kako godine odmiču. O valjanosti toga, nekom drugom prilikom. Na primer, na vrlo sličan način se prilazi dokumentarnoj ili portretnoj fotografiji danas i pre deset godina, osim u par ženskih fotografskih rukopisa, koji najviše ostavljaju po strani klasičnu LIFE fotografiju i idu u smeru nadrealnog.

Autor fotografije: Božidar Vitas
Autor fotografije: Božidar Vitas

Takav jedan eksperiment je doveo do zaključka da autori koji dostignu određeni kreativni umetnički nivo, samodovoljni i uljuljkani, ne preduzimaju borbu sa medijem i ne istražuju ga, već ostaju kod svog stila, večno zaključani. Zato nam se i dešava da još uvek dobre fotografije iz osamdesetih i devedesetih budu nagrađene, iako smo ih dosta puta videli izložene. Kvalitet ne sporim, ali metodu, udeo u razvoju fotografije, praćenje nove estetike, vizuelno istraživanje, sporim.

Autor fotografije: Božidar Vitas
Autor fotografije: Božidar Vitas

Treće i poslednje pitanje, koje se postavlja, je da li virtuelizacija svega postojećeg utiče na izložbu „Na tragu svetlosti“? Moje mišljenje je da pogotovo fejsbuk i ostale društvene mreže utiču negativno. Kako je način izlaganja na izložbama za fotografe skup, ako su dosledni sebi, oni već na početku odustaju i traže lakše puteve. Individualna, automarketing objava na fejsbuku donosi autoru progresivno lajkove, uljuljkuje njega samog, ali sa druge strane guši i obeshrabruje kreativnost mladih fotografa koji žele da istražuju svoj senzibilitet kroz fotografiju. Lažno ih usmerava u jednom jedinom pravcu koji donosi slavu. Međutim, malo je voljnih koji znaju i hoće da ih obuče i upute kako da njihove teme predstave na najbolji način. Zato jedan deo njih, koji se odluči za izlaganje, idu u smeru imitiranja starijih kolega, ili sličnih fotografa sa interneta, gubeći originalnost po cenu prijema fotografija na FIAP salonima. Drugi deo mladih se potpuno posvećuje samostalnim izložbama, koje onda nemaju kvalitet, jer fotografije ne nose ni zanat ni iskustvo i nisu prošle nikakve kritike i sudove, osim virtuelnih lajkova društvenih mreža ili drugarskih komentara „vrh brate“, super i sl.

Autor fotografije: Božidar Vitas
Autor fotografije: Božidar Vitas

Možda je neko očekivao da ću nešto reći o pojedinačnim fotografijama na ovogodišnjoj postavci. Teško je to uraditi sa nekoliko reči, a da se ne ostane u ravni deskripcije fotografije, uz obavezno smeštanje u neku fioku kojoj pripada, što je očigledno i većini posetilaca ove izložbe. Za estetski i istorijski kontekst prikazanog treba više reči, pogotovo ako želimo da istaknemo i otkrijemo posebnost pojedinih fotografija, ali i zbirnu sličnost po motivu, estetskom pristupu, dokumentarnom značaju, sociološkom kontekstu ili semantičkom i semiotičkom značenju pojedinih fotografija.

Autor fotografije: Božidar Vitas
Autor fotografije: Božidar Vitas

Ubeđen sam da bi na taj način trebalo da radi žiri, koji je te fotografije izabrao za najbolje, ili bar za nagrađene fotografije na domaćim salonima. Kada bi pored svake fotografije stajalo i usaglašeno mišljenje žirija, to bi uticalo edukativno i marketinški, i otklonilo sve nedoumice oko izbora fotografija za nagrade, pa i opravdalo novac koji autori odvajaju za kotizaciju. Na organizatoru je da to dodatno angažovanje i finansijski podrži. Ovakvo ulaganje bi se dugoročno vratilo kroz povećano interesovanje za učešće na salonima, a posredno bi se odrazio i na kvalitet izložbe „Na tragu svetlosti“. Tako bi i svesni i nesvesni uticaj društvenih mreža na odluke bio marginalizovan, jer pisana reč kritike ostavlja duboki trag i uticaj, dopunjujući vizuelno.

Autor fotografije: Božidar Vitas
Autor fotografije: Božidar Vitas

Veliki doprinos izložbe „Na tragu svetlosti“ je i taj što će radovi koji su izloženi, ostati u arhivi Foto saveza Srbije kao trajan dokument o fotografskoj aktivnosti i dometima članova foto-saveza. Kako je u digitalno doba sve nestalno i veoma kratko traje, tradicionalan način čuvanja fotogarfija na papiru garantuje da ćemo u budućnosti imati potpuniji uvid na fotografsku sadašnjost. Vremenska distanca će tada odvojiti svaku subjektivnost od fotografije, pa će se onda pokazati i stvarni dometi današnje fotogafije u Srbiji.

0 2448

Poštovani ljubitelji fotografije pozivamo vas da se učlanite u Fotografski klub Vojvodina, jedan od najaktivnijih fotografskih klubova u Srbiji. Da bi vaše početno upoznavanje sa kreativnom stranom fotografije bilo što brže, klub organizuje KRATKI POČETNI KURS FOTOGRAFIJE u trajanju od od 8 časova.

Svi oni koji vole fotografiju, i koji se prvi put učlane u FKV do 31. marta 2017. godine, moći će da pohađaju ovaj kurs koji startuje početkom aprila meseca. Kratki početni kurs je namenjen početnicima, a za pohađanje je potrebno da imaju bilo kakav digitani fotoaparat.

Kratki pocetni kurs fotografije FKV

Članarina za prvo učlanjenje u FKV je ista kao i za sve sadašnje članove i iznosi 2500 dinara za godinu dana, a uplaćuje se na tekući račun kluba. Učlanjenjem stičete mogućnost da učestvujete u aktivnostima, predavanjima, radionicama, školi fotografije i mnogim drugim sadržajima kluba. Kroz klub je do sada prošlo više od 100 foto-amatera i profesionalaca, koji su sticali i obogaćivali svoje znanje dok su bili članovi kluba, što je vidljivo i na njihovim fotografijama.

Ovaj kurs je uvod u mnogo sadržajniji kurs fotografije koji organizuje FKV, a na kome se obrađuju napredne fotografske tehnike namenjene onima koji žele da se ozbiljnije bave fotografijom. Više informacija o učlanjenju i programu kursa, možete dobiti, ako se obratite na e-mail: office@fkv.rs.

0 1900
Za sećanje na promociju knjige "Takav život" - Fotografija: Branko Vujkov

Sinoć je pred punom salom u Fotografskom klubu Vojvodina održana promocija knjige „Takav život“ Miroslava Predojevića MF FSS. Promocija je, pored autorove priče o nastanku knjige, osvetljena i iz ugla Dragana M. Babovića KMF FSS, pisca mnogih zanimljivih priča o fotografiji. On je argumentovano istakao značaj knjige za srpsku fotografiju i kritički razotkrivao koncept knjige, analizirajući u toku projekcije pojedine fotografije.

Dragan M.Babović i Miroslav Predojević - Fotografija Igor Gudalović
Dragan M.Babović i Miroslav Predojević – Fotografija Igor Gudalović

Čuli i smo kazivanje Ksenije Milakić citata iz knjiga srpskih pisaca, dok smo posmatrali fotografije sa kojima su citati povezani. Na momente nam se činilo da nismo fotografije upijali samo očima, već i ušima, jer je zvuk citata izbijao i govorio iz likova na fotografiji. Predojević nam je prikazao i veliki broj fotografija koje nisu ušle u knjigu, za koju je izabrano samo 117 najboljih fotografija. Da je promocija uspela, najbolje govore i brojna pitanja kako za rad na samoj knjizi, tako i o tehničkim detaljima, idejama i konceptu koje knjiga i fotografski rad Miroslava Predojevića nose u sebi.

Tekst:Milovan Ulićević
Fotografije: Branko Vujkov i Igor Gudalović

0 2285

Fotografski klub Vojvodina ima čast da prvi organizuje promociju foto-monografije „TAKAV ŽIVOT“ Miroslava Predojevića MF FSS. Razgovor sa autorom i prezentacija fotografija, originalnih fotografija, čak i onih koje ne možete videti u monografiji, će se održati u FKV u utorak 14. marta 2017. godine u 20h. Pozivamo sve ljubitelje fotografije na ovu promociju i razgovor sa autorom. Knjigu pored fotografija krase i izuzetni citati iz književnih dela najpoznatijih srpskih književnika.

„Ide, pa stane, pa ne ide, stoji, neće da ide, pođe, krene, ama, ide, ali stane, krenuće, mora da krene, jer ne može da stoji ako krene, jer ne može da krene ako stoji, ide, ne ide, pođe, pa zastane. Takav život“.

Crtica iz života preuzeta iz knjige „Sujeverice i druge reči“ Branka V. Radičevića je najbolja ilustracija nastajanja fotomonografije čija je završna konstatacija i njen naslov.

Foto-monografija "Takav život" Miroslava Predojevića
Fotomonografija „Takav život“ Miroslava Predojevića

Foto-monografija TAKAV ŽIVOT je nastajala relativno dugo (od 2005. do 2015. godine), otimala se i prilično otegla u pripremi, jer nije bilo lako bogat materijal skockati u korice jedne knjige.

I dođe dan da možemo objaviti njen izlazak iz štampe, na samom koncu 2016. godine, a ovo je njena prva javna prezentacija koja se organizuje.

Fijakerijada u Crepaji, april 2008.
Fijakerijada u Crepaji, april 2008.

Foto-monograija priča o svakodnevnom životu, ljudi sa ovih prostora, koji trepere u neumitnoj prolaznosti i bivaju uhvaćeni na svetlosno osetljivoj emulziji filma, a sve u pokušaju da se dotakne sama srž ljudskog življenja i trajanja. Redosled i raspored fotografija zamišljen je kao zatvoreni krug u kome je „mali” čovek središna tačka i nit koja povezuje sve fotografije.

Osveženje saboraša, Sabor trubača u Guči, avgust 2010. godine
Osveženje saboraša, Sabor trubača u Guči, avgust 2010. godine

Svakoj fotografiji iz serije TAKAV ŽIVOT, koje su uvek raspoložene za priču, kao i njihovi akteri, nađen je odgovarajući kratki tekst, uglavnom preuzet iz bogate domaće literature, u vidu proznog ili poetskog citata koji je realno ili asocijativno komplementaran sa fotografskom slikom. Preplitanje slika i reči oduvek je povezano, pa tako, u sadejstvu, najbolje funkcionišu.

Svinjokolj kod Zdravka Simijonovića
Svinjokolj kod Zdravka Simijonovića

O fotomonografiji su napislai:

Posmatran kroz vizuru pravog fotografa, svakodnevni život je sve osim svakodnevni. On postaje poseban, fenomenalan, briljantan, uzbudljiv. Tu više nema prostora za distinkciju između „lepog“ i „ružnog“.

Na njegovim fotografijama sve postaje „kako jeste“ a životne situacije za koje smo mislili da ih poznajemo, da ih lako i sami uviđamo u prostoru oko sebe, odjednom nam se javljaju u svom punom značenju.
Izvod iz teksta Miomira Petrovića

Rajko Džakovic, pesnik, Durmitor, avgust 2006.
Rajko Džakovic, pesnik, Durmitor, avgust 2006.

Pred nama je knjiga sećanja, dnevničkih zapisa, zgusnutih sentimenata, knjiga koju jedan titrajući senzibilitet predaje drugim osetljivim dušama. (…) Fotografije u ovoj knjizi, kao i tekstovi, sazdani su ne samo od svetlosti nego, ništa manje, od senki i muklih molskih tonova, ali, kako videsmo na kraju, ova knjiga jasno svedoči da slavi ono što nam je najvažnije – slavi život.
Izvod iz recenzije Gorana Malića

Tajna najboljih dela je upravo u tome što dobijaju puni smisao kada ih podelite sa prijateljima i poštovaocima…

Foto-monografija unutrašnje strane

Fotomonografija TAKAV ŽIVOT ima sledeća osnovna obeležja:
Format: 22 x 23,5 cm
Obim: 224 stranice
Osnovni sadržaj: 117 crno – belih fotografija
Rezime na engleskom jeziku
Štampa: u punom kolornom opsegu ofsetnim procesom da bi reprodukcije bile verne originalu
Povez: broširani

BIOGRAFIJA:

Portret Miroslava Predojevića-snimio Lj Tesic-2012
Portret Miroslava Predojevića-snimio Lj Tesic-2012

Miroslav Predojević rođen je u Čačku 1955. godine. Od 1978. godine se bavi fotografijom. Izlagao je na više stotina kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobio niz nagrada i priznanja. Priredio je 25. samostalnih izložbi. Nosilac je zvanja Majstor fotografije Foto saveza Jugoslavije/Srbije. Sekretar Foto saveza Srbije i član Sekcije umetničke fotografje ULUPUDS-a Beograd.

0 1867

Jedna izuzetna postavka, neuobičajena po konceptu, a još više po prezentaciji unutar galerijskog prostora, je izložba „Lekcije iz 91“ koju je osmislila kustoskinja Sandra Vitaljić. Izložba je otvorena 28. februara 2017. u Muzeju istorije Jugoslavije i predstavlja izbor ratnih fotografija, koje su snimili mnogobrojni fotoreporteri slovenačkih, hrvatskih i srpskih medijskih kuća, i koje u datim istorijskim okolnostima predstavljaju pogled na ratna dešavanja u toku i posle 1991. godine na prostoru bivše Jugoslavije. Pored fotografija izložene su i naslovne strane novina i novinski članci, medija zaraćenih strana iz tog doba.

Izložba podstiče na duboko razmišljanje i prati je muk posetilaca dok je posmatraju, a kao aura nad izložbom se nameće pitanje: Zašto je svim narodima Jugoslavije, tako gorka spoznaja o sebe samima, trebala da se desi?
Izložba u Beogradu je bila u organizaciji Foto saveza Srbije i njoj su prethodile izložbe u Zagrebu u okviru festivala „Organ vida“ i izložba u Mariboru, dok je sledeća destinacija Berlin. Sigurno je u tome i simbolika zbog uticaja koji je Berlin imao na balkanska dešavanja. Izložbi su prisustvovali kao gosti Foto saveza Srbije organizatori izložbi iz Maribora i Zagreba. Možete je pogledati do 26. marta 2017. godine, a ako delite moje mišljenje, da je fotografija najbolji i najobjektivniji dokument vremena, ovu izložbu ne smete propustiti. A istina o ratu je uvek negde između.

Tekst i fotografije:
Milovan Ulićević

1 2623
Do you remember yourself - Fotografija: Željka Gavrilović

Dešava se u poslednje vreme jedna neusklađenost između značaja izložbe u estetskom smislu, i prostora u kome se prezentuju takve izložbe javnosti. Sa jedne strane imate izložbe „tek da nešto okačimo“, koje svojim malim dometom ne zaslužuju da se prikažu javnosti, jer autor nema šta da kaže fotografijama, iako ih je opremio najboljim ramovima i u reprezentativnoj galeriji. S druge strane imate izložbe koje zbog skromnosti autora završe u nekoj neadekvatnoj slabo osvetljenoj prostoriji, sa minimalnom ili nikakvom opremom fotografija, ali zato sa odličnom izložbom, sjajno koncipiranom i iznad svega originalnim i doslednim pristupom fotografskoj umetnosti, a kojoj su mišljenja posetilaca unisona u rasponu od pozitivnog stava do oduševljenja.

Do you remember yourself - Fotografija: Željka Gavrilović
Do you remember yourself – Fotografija: Željka Gavrilović

Ovoj drugoj grupi izložbi pripada zasigurno i samostalna izložba „NOIR“ Željke Gavrilović iz Valjeva koja je otvorena 14. decembra 2016. godine u centru za strane jezike „Kontext“ (ugao ulica Knez Mihajlove i Vuka Karadžića u Beogradu, prvi sprat) Izložbu je otvorio proslavljeni reditelj Slobodan Šijan (kultni film „Ko to tamo peva“) koji je u Željkinim fotografijama prepoznao „tamnu stranu strepnje koja nas je obuzimala u kinoteci davnih sedamdesetih godina“. Naslov izložbe njega asocira na vrstu filmova koju su francuski kritičari nazvali „film noir“. Prisetio se on tih godina kada je upoznao Željku i kada su u kinoteci „strepili da možda postoji mračniji svet iza privida obične svakodnevnice“. To se može prepoznati i na Željkinim fotografijama.

Run away - Fotografija:Željka Gavrilović
Run away – Fotografija:Željka Gavrilović

Njena izložba je dosledna jednoj ideji na svakoj fotografiji, veoma čvrstog koncepta sprovedenog od prve do zadnje fotografije. U detaljima svakodnevnice, u ljudskim figurama, sakrivenim karakterima u siluetama, dubokim senkama kriju se osećanja i raspoloženje. Uticaj koji je ljubav prema filmu (dani provedeni u kinoteci), i druženje u mladosti sa ljudima iz sveta filma koji su pomerali njegove granice, ostavilo je uticaja i na svet ovih fotografija. Sve fotografije imaju jednu filmičnu notu, pa deluju kao međukadrovi koji povezuju dve glavne scene velikog kontrasta života, ili kao kadrovi koji povezuju neke dve nevidljive realnosti. Te dve realnosti ne predstavlja autorka direktno, već međuvezom ili kako rekoh, međukadrom, koji nosi ton i osećaj iz obe realnosti, i koji je trenutak i prolaznost, a ipak večan, zaustavljen na fotografiji.

Hiden erotism Fotografija: Željka Gavrilović
Hiden erotism Fotografija: Željka Gavrilović

Na fotografijama nema naznaka o kome se radi, koje su to ličnosti, karakteri, kakve su njihove priče i sudbine. To je isključeno, i dati su ogoljena osećanja u svim nijansama crne. Crnoj se podređuje i svetlo, pa više to nije svetlo koje osvetljava tamu, već svetlo koje više ili manje upija crnu.

Light enigma - Fotografija: Željka Gavrilović
Light enigma – Fotografija: Željka Gavrilović

Kompozicije fotografija su takođe dosledne, ali i to potiče iz osećaja i vizuelnog iskustva, a ne iz znanja o strukturi fotografije. Nije kompozicija zasnovana na jednoj dominantnoj tački interesa, kojoj su svi ostali likovni elementi „u službi“ kako bi joj dali još veći značaj. Takve kompozicije su česte kod fotografija gde ima ogoljene priče povezane sa motivom, što god Željke nije slučaj. Ona kompoziciju gradi bez čvrstog centra, a na mikro-povezivanju crnih površina i reakciji koje će prisustvo čoveka, ili detalja tela, izazvati kod posmatrača.

Apokalyptic - Fotografija: Željka Gavrilović
Apokalyptic – Fotografija: Željka Gavrilović

Čovek se doživljava kao kopča sa realnošću i sa osećanjima, koja su prvenstveno osobina ljudi. Tako da fotografije ne nose apstraktnu notu, niti je razuđena kompoziciona struktura, svojstvena apstrakciji, zato izabrana. Ona je posledica dilema koje su lični osećaji i slutnje, ali i tuđi osećaji i stanja, profesionalno saznani (autorka je psiholog), pa sakupljani u glavi, odjednom isplivali na površinu i vizualizovani. To je uspešno pokazala ovom izložbom Gavrilovićka, a i svojim delovanjem poslednjih nekoliko godina, od kada se intezivno interesuje za fotografiju.

All the love and pain - Fotografija: Željka Gavrilović
All the love and pain – Fotografija: Željka Gavrilović

Zato je u pravu slikar mr Milomir Romanović kada u tekstu koji prati katalog izložbe kaže: „Svaka Željkina fotografija je posledica poetskog stava. Susret sa istinom. Ona ne koketira sa slikom-fotografijom, ne montira, ne aranžira. Ona je lovac, lovi trenutak, kada je priroda došla u susret čoveku….“. A ja dodajem, ne bezosećajni lovac na atrakciju, dokumentarnost, život, socijalu, „babe i tarabe“, već na svoje osećaje, koje veoma uspešno vizualizuje, što nam pokazuje ovom izložbom.

Outside inside - Fotografija Željka Gavrilović
Outside inside – Fotografija Željka Gavrilović

Ovakve izložbe zaslužuju da se o njima piše, polemiše, da se pominju u diskusiji. Izložbe o kojima se ne piše kritički, i o kojima drugi ništa ne kažu, ili nemaju šta da kažu, brzo se zaboravljaju, jer ne bude, i služe samo zadovoljenju sujete autora.

Autor teksta:
Milovan Ulićević

0 2358
Slikar Vladimir Veličković 1979 - Fotografija Dragiše Radulovića

Kada prođe vreme, onda u kolektivno sećanje ostaju portretne fotografije po kojima pojedine umetnike pamtimo i prisećamo se njihovog dela, lika i karaktera. Fotograf koji je ostavio veliki trag u srpskoj portretnoj fotogrfiji je Dragiša Radulović, MF FSJ iz Beograda koji će biti gost Fotografskog kluba Vojvodina u utorak 13. septembra 2016. godine od 20 časova. Više je od šezdeset godina u fotografiji Dragiša Radulović „arhivar“ tuđeg i sopstvenog vremena, u kome se nestvarno meša sa stvarnim, u kome fotografski portret nadilazi autora, i postaje ikona (produhovljena slika) koja nas podseća na ljude i na neko prošlo vreme, mahom umetnike koje poznavao.

Portret Momčila Antonovića 1962 - fotografija Dragiše Radulovića
Portret Momčila Antonovića 1962 – fotografija Dragiše Radulovića

„Radulovićevo fotografsko stvaralaštvo donekle osvetljava još jedna osobina. Nema u njegovim portretima ničeg iščašenog, usiljenog, niti povišeno artificijelnog. Pogled na njegove junake, ličnosti sa srpske kulturne scene, uvek je iskren, blizak, čak i onda kada bi se, uz manje ili veće zahvate, mogao prilagoditi zahtevima estetizovane slike. Dragiša Radulović i te kako ume da napravi i takvu sliku, ali tom zahtevu ne robuje. Otuda toliko poverenje gledaoca u sadržaj njegovih fotografija. Treba voleti baš tu njegovu crtu, tu normalnost pogleda“ – piše Goran Malić MF FSS o Dragišinom radu.

Slikarka Ljubica - Cuca Sokić  1991- fotografija Dragiše Radulovića
Slikarka Ljubica – Cuca Sokić 1991- fotografija Dragiše Radulovića

Ambijentalni portret je karakteristika najvećeg fotografskog stvaralaštva Radulovićevog, ali nije samo to. Početkom šezdesetih akt fotografija i foto-grafika su bili oblasti interesovanja koje istraživao, ali je iskra u oku i mimika lica koja otkriva karakter i dušu portretisanog, preuzela primat. Upornost i strpljenje, nenametljivost i nonšalancija u njegovom karakteru, sticala je poverenje mnogih umetnika (slkara, vajara, grafičara, romanopisaca, pesnika i dr) pa su mu oni otvorili dušu na trenutak, razotkrivši njenu tajnovitost.

Atmosferu prostora ateljea, i slobodu koju umetnik ima u prostoru u kojem se najbolje oseća, njegovu opuštenost, Dragiša prenosi na fotografiju. Čekajući pravi trenutak da se stopi ambijent sa modelom, osvetljenje sa mimikom, pokretom, gestom, on izvlači emociju na površinu, pri tome ne pretvatajući je u atraktivnost trenutne ekspresije koja se brzo zaboravlja, već traži izraz koji će nadići vreme, i sve promene koje ono donosi. Dragiša uspeva da izvuče na čistinu umetnikov karakter, koji se često skriva iza njegovog umetničkog dela.
On je svestan značaja koje donosi vreme fotografiji i pažljivo osluškuje i interesuje se za umetničko stvaralaštvo portretisanih, kako bi i u tome pronašao neku karakternu crtu portretisanih umetnika koju će predstaviti na portretnoj fotografiji.

Slikar Ljuba Popović 2009 - fotografija Dragiše Radulovića
Slikar Ljuba Popović 2009 – fotografija Dragiše Radulovića

Svestan je i značaja dokumentarnosti događaja iz sveta umetnosti, emocija koje se ispoljavaju u susretima umetnika, pa i te trenutke Radulović beleži. Na velikoj retrospektivnoj izložbi stvaralaštva Dragiše Raduloviča u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“ marta 2016. godine u Beogradu jedan značajan deo su bile i takve fotografije. Prisećanja posetioca starije generacije i neizbežna pitanja: „Gde je to?“ „Da li ta galerija još postoji?“ „Kada je to snimljeno?“ „Bila su to zlatna vremena za umetnost.“, „E pa nisam ni znao da postoji ta fotografija.“ – potvrđuju značaj koje imaju takve fotografije kao dokument, čega je i fotograf svestan.

Grafičar Slobodan Knežević  2009 - fotografija Dragiše Radulovića
Grafičar Slobodan Knežević 2009 – fotografija Dragiše Radulovića

Čini se da je davno započeto portretisanje misija koja traje celog života, i koju Dragiša neće nikada završiti, već će samo kolekciju dopunjavati novim portretima mlađih umetnika. Svaka nova izložba može biti deo ove velike kolekcije koji je prolagođen mestu i karakteru izložbe, i nekim zajedničkim imeniteljima portreta, koje svaka izložba želi da predstavi posmatraču.

Pozivamo sve ljubitelje fotografije da dođu na predstavljanje Dragiše Radulovića u Fotografskom klubu Vojvodina. Predavanje je besplatno, ali je zbog ograničenog broja mesta obavezno prijavljivanje na e-mail office@fkv.rs, najkasnije do utorka u 15 časova.Predavanje je u Bulevaru oslobođenja 22 Novi Sad (vidi na sajtu u kontaktima mapu)

BIOGRAFIJA:

Portret Dragiše Radulovića
Portret Dragiše Radulovića

Dragiša Radulović, rođen u Čačku 1936. godine, diplomirani inženjer elektrotehnike bavio se strukom do penzionisanja. Fotografijom počeo da se bavi u gimnaziji 1954g, a izlaganjem od 1959. godine, samostalno i u okviru svoga kluba ELEKTROMAŠINAC i Foto-kino saveza Jugoslavije i Srbije.
Učestvovao je na više od 150 izložbi i Salona fotografije u zemlji i inostranstvu i na njima dobio 44 nagrade i pohvale za pojedinačne radove i kolekcije. Održao i 17 samostalnih izložbi.
Za višegodišnji rad na širenju fotografije, kao predavač i instruktor , organizator izložbi, akcija i predavanja, član mnogih žirija, nagrađen je bronzanom plaketom “Boris Kidrič”, kao i brojnim diplomama.
Od 1962. godine do današnjih dana sarađuje sa štampom, izdavačkim kućama, institutima, muzejima (MPU, Narodni muzej,), galerijama (SANU, KC ,“Cvijeta Zuzorić”, “Stara kapetanija”, ULUS), domovima kulture, društvenim organizacijama i nizom umetnika.
Ima zvanja Majstor jugoslovenske i srpske fotografije, AFIAP, član ULUPUDS-a po pozivu.

Adresa: Ratka Mitrovića 179, Beograd,
tel. 011 23 160 39
e mail: dragi.radulovic@yahoo.com

Samostalne izložbe

• MORAVA 1960, Čačak 1960.
• ADA 1962. (50 fotografija) u DK Vuk Karadžić u Beogradu 1962.
• ZELENI POJAS ĐERDAPA, (73), Kladovo 1969. i Dom omladine, Beograd 1970.
• Kolekcija fotografija, (30), Salon fotografije, Beograd 1975.
• 10 GODINA OTVORENOG GRAFIČKOG ATELjEA, (64), Biblioteka grada Beograda, 1990.
• UMETNOST I FOTOGRAFIJA, (78), DK Kovin, 2003.
• PORTRETI UMETNIKA, (50), Lazarevac, 2003.
• UMETNOST I FOTOGRAFIJA, Banatski Brestovac, 2003.
• ŽIVOT UMETNIKA, portreti (1962-2004), (56), KC Beograd, galerija ARTGET, 2004.
• ŽIVOT UMETNIKA, portreti (1962-2005), (76), Dom kulture Čačak, 2005.
• FOTOGRAFIJA I UMETNOST, Retrospektiva 1959-2009, Narodni muzej Čačak, 2009.
• PORTRETI UMETNIKA, portreti (1985-2010), (18), Galerija beogradske tvrđave, 2010.
• PORTRETI UMETNIKA, portreti i susreti, (58), Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića, Novi Sad 2010.
• PORTRETI UMETNIKA – IZBOR FOTOGRAFIJA 1962-2010, (60), Kulturni centar Laza Kostić, Sombor, 2010.
• 75 g. FLU – PORTRETI PROFESORA, (30), MUZEJ CEPTER, BEOGRAD 2012.
• ZAGLEDANjE U SUŠTINU- PORTRETI 1962-2014, (64), Banatski Brestovac, 2015.
• ISKRICE DUHA – ODSJAJI DUŠE, Retrospektiva 1954-2016. (232), Umetnički paviljon „Cvijeta Zuzorić“, 2016.

Značajnije kolektivne izložbe i nagrade

• 20. OKTOBAR 1962, nagrada Kulturno prosvetne zajednice Beograda za najbolju fotografiju na izložbi
• Savezna izložba, Sarajevo 1962. druga nagrada za kolekciju
• Republička izložba BiH, 1962. druga nagrada za kolekciju
• Republička izložba Srbije 1962. druga nagrada
• Izložba PMF, Beograd, 1962. prva nagrada
• ČOVEK I MORE , Zadar, 1963.
• Foto Evropa, 1963.
• Upsala, 1963, diploma
• Studentski grad, 1963. prva nagrada
• Međunarodna – Beograd 1963. i 1968.
• Savezna kolekcija u DR Nemačkoj, 1963.
• Republička Srbije, 1963. pohvala za kolekciju
• Kup fotografije, 1965. i 1967.
• Singapur, 1966.
• Zagreb salon, 1968. i 1969. druga nagrada
• Berlin, 1968. treća i četvrta nagrada
• Salon Maglaj, 1968. treća nagrada
• Doboj, 1969. prva nagrada
• Sarajevo, 1970.
• 150 GODINA FOTOGRAFIJE KOD SRBA, Beograd, SANU i MSU 1990. Pet izloženih fotografija itd.

Tekst napisao:

Milovan Ulićević

0 1089
Istoričarka umetnosti Milijana Jovanović otvara izložbu

Na poziv organizatora aktivnosti Kulturnog centra u Rumi, Fotografski klub Vojvodina je 6. avgusta 2016. godine otvorio izložbu na kojoj se predstavilo osamnaest autora kluba. Izložbu je otvorila istoričarka umetnosti Milijana Jovanović. Izložba je organizovana u sklopu manifestacije „Ruma fest“ koja se svakog leta održava u tom živopisnom sremskom gradiću, a postavljena je u velikom holu Kulturnog centra Ruma.

Katalog izložbe FKV u Rumi
Katalog izložbe FKV u Rumi

Istoričarka umetnosti je istakla izuzetnu likovnost prikazanih radova, bez obzira što su zastupljene mnoge teme, po izboru samih autora. Izuzetan prostor za prezentaciju fotografije je doprineo potpunijem utisku o izložbi, pa su i sami autori bili iznenađeni dobrom postavkom, koju je priredio Nenad Vukelić organizator iz Kulturnog centra. Izložbu prati katalog u kome su zastupljeni svi autori sa po jednom fotografijom i kratkim prikazom delovanja Fotografskog kluba Vojvodina i njegovim delovanjem u fotografiji. Predsednik kluba je na otvaranju pomenuo neke od uspeha članova sadašnjih i bivših na polju kreativne fotografije koju neguje klub od prvih dana.

Tekst: Milovan Ullićević
Fotografije: Nenad Karlić i Dušanka Ljubojević

0 4322
Autor: Jan Valo

Veoma se teško bilo odlučiti za izbor fotografija koje će predstaviti rad međunarodne akt radionice Fotografskog kluba Vojvodina, a da ne ostanete u dilemi da li je ovo najbolji izbor. Ovde smo predstavili svakog autora sa po jednom fotografijom. Vremenom će autori nadopunjavati ovaj izbor objavljivanjem svojih fotografija, jer dobrih fotografija je bilo mnogo više, pa će se i utisak o radionici upotpuniti. Sve ove prezentovane fotografije su dobile pozitivne analize najpre mentora, ali i samih polaznika kada su se na radionici diskutovalo o radu, i kada su se analizirale fotografije. Sigurno da nisu svi jednako imali inspiracije na radionici, pa bi neki autori mogli u ovaj izbor ući sa više kvalitetnih fotografija, ali ipak za prvi izbor je najbolje da svi budu ravnopravno zastupljeni.

Autor: Jaroslav Kralik
Autor: Jaroslav Kralik
Autor: Jan Valo
Autor: Jan Valo
Autor: Kristina Milosavljević
Autor: Kristina Milosavljević
Autor: Igor Pevla
Autor: Igor Pevla
Autor: Snežana Lerh
Autor: Snežana Lerh
Autor: Dušanka Ljubojević
Autor: Dušanka Ljubojević
Autor: Ratko Nedović
Autor: Ratko Nedović
Autor: Zoran_Pucarević
Autor: Zoran_Pucarević
Autor: Đula Bezeg
Autor: Đula Bezeg
Autor: Nemanja Mandić
Autor: Nemanja Mandić
Autor: Srđan Aleksić
Autor: Srđan Aleksić
Autor: Đorđe Banjanin
Autor: Đorđe Banjanin
Autor: Božidar Anđelković
Autor: Božidar Anđelković
Autor: Slobodan Mojak
Autor: Slobodan Mojak
Autor: Miroslav Krkljuš
Autor: Miroslav Krkljuš
Autor: Antun Kaić
Autor: Antun Kaić

Tekst:
Milovan Ulićević